Mineralne sirovine: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 50:
-glina, sol, fosfati i gips 7%
-druge vrste nemetala 1%
što predstavlja 70% ukupne svjetske proizvodnje svih mineralnih sirovina.<ref
Od nemetalnih mineralnih sirovina treba izdvojiti kvarcne sirovine, gline, [[gips]], sol, [[dolomit]], [[fosforit]], [[grafit]], [[boksit]] i cementne sirovine, premda ima i mnogo drugih.
=== Kvarcne sirovine ===
[[Kvarc]](SiO₂) je mineral koji spada u grupu silikata. Kvarc, koji sam čini 12 % Zemljine kore, drugi je po učestalosti mineral koji se pojavljuje u prirodi. Sastavni je dio kiselih magmatski, sedimentnih i metamorfnih stijena. Na
==== Kvarcni pijesci i pješčenjaci ====
Pijesci su sedimenti sastavljeni od zrna veličine od 0,063 do 2 mm. Kvarcni pijesak je rastresita nevezana stijena koja se u osnovi sastoji od kvarcnih zrna.<ref name="SOBOTA, I."> SOBOTA, I.,
==== Kvarcne sirovine u Hrvatskoj ====
Rezerve kvarcnih sirovina u Hrvatskoj su velike, a nalazišta i pojave su zabilježeni u Slavoniji, Hrvatskom zagorju, Istri, Dalmaciji, Lici, Kordunu, Baniji, Podravini i Posavini. Premda su ležišta zabilježena diljem Hrvatske, najznačajnija su ona u slavonskim planinama i Moslavačkoj gori.<ref name="SOBOTA, I."/>
=== Glina ===
U sitnozrnate klastične sedimente ubrajaju se stijene koje se pretežno sastoje od čestica dimenzija praha i gline, dakle, manje od 0,063 mm. Pelitni sedimenti koji sadrže više od 2/3 glinovite komponente, s obzirom na stupanj litifikacije, poznati su pod imenom glina, kao nevezana, i glinjak kao vezana stijena.<ref name="
==== Bentonitna glina ====
[[Bentonit]] je termin koji označava plastičnu glinu koja se dominantno sastoji od smektitnih minerala, naročito montomorilonita.
==== Kaolin ====
[[Kaolin]] je vrsta gline bogata mineralom kaolinitom, a poznata je i pod nazivom bijela glina. U prirodi se kaolin javlja kao bijeli, mekani prah. Osim kaolinita, kaolin obično sadrži i minerale: muskovit, kvarc i feldspat. Kada je kaolin pomiješan sa vodom (20 do 35 %) postaje plastičan, tj. nakon prestanka djelovanja naprezanja, ne vraća se u prvobitan oblik. Količina vode koja je potrebna da bi kaolin postao plastičan ovisi o količini i dimenzijama zrna kaolinita. Približno 40 % kaolina koristi se u industriji papira kao punilo i sredstvo kojim se premazuje papir. Kaolin se koristi i u keramičkoj industriji, a njegova otpornost na visoku temperaturu posebno dolazi do izražaja u proizvodnji porculana i vatrostalnih materijala
Osim bentonitne gline i kaolina, u Hrvatskoj postoje ležišta vatrostalnih i keramičkih glina.
=== Gips ===
[[Gips]] je mineral koji spada u skupinu sulfata, tj.soli sumporne kiseline koje su u velikoj količini zastupljene u Zemljinoj kori. Kemijska formula gipsa glasi (CaSO4x2H2O), a kemijski naziv je kalcij-sulfat dihidrat. Odlikuje se malom tvrdoćom i čvrstoćom. Gustoća mu je 2,4 g/cm3. Primjena gipsa je raznolika, najčešće se koristi kalcinirani gips, koji je svoju uporabu našao u građevinarstvu, jer pomiješan s vodom služi kao vezivo, za proizvodnju gipsnih ploča i elemenata, za izradu klupa itd. Mljeveni gips se korsti u industriji papira, tekstila, gume, boja, zatim u poljoprivredi i zaštiti okoliša za tretiranje tla.<ref name="KLANFAR"> KLANFAR, M., VRKLJAN, D.,
Budući da nastaju u sličnim uvjetima, ležišta gipsa i anhidrita se redovito pojavljuju zajedno. Prema postanku razlikuju se tri tipa ležišta, najčešća su sedimentna i inflitracijska ležišta, dok su metasomatska ležišta rijetka.<ref name="KLANFAR"/>
=== Sol ===
Sol se u prirodi javlja u formi minerala halita. U lagunama, zaljevima i jezerima u područjima sa suhom i toplom klimom isparavanje (evaporacija) vode može biti brža od dotoka svježe vode. Time se koncentracija otopljenih soli stalno povećava, pa se kod određenih prezasićenja i temperature počinju izlučivati minerali određenim redoslijedom, među kojima je i halit (NaCl). Halit se taloži iz morske vode pri temperaturi od 30°C i povećanju saliniteta vode 10 puta, u odnosu na prosječan salinitet.<ref name="SLOVENEC">, SLOVENEC, D.,
U prošlosti se sol proizvodila u mnogim većim ili manjim solanama. Potrebna koncenetracija za obaranje soli, u velikim bazenima, postizala se isparavanjem uslijed djelovanja Sunca i vjetra. Proces se sastojao od sljedećeg: prvo su se izdvajala teže topive soli, potom kuhinjska sol i na kraju lako topiva sol (gorki i higroskopni magnezijev klorid).<ref name="MARKOVIĆ"> MARKOVIĆ, S.,
=== Dolomit ===
Premda je mineral [[dolomiti]] CaMg(CO3)2 stabilan u morskoj vodi, a naročito u toplim i plitkim morima, on se vrlo teško ili se uopće ne izlužuje izravno iz morske vode kao primarni mineral, već uglavnom nastaje potiskivanjem aragonita, Mg-kalcita i kalcita. Do takva potiskivanja može doći neposredno nakon izlučivanja i taloženja tih minerala pa su to tada ranodijagenetski dolomiti ili sinsedimentacijski dolomiti, odnosno primarni dolomiti. Ako se potiskivanje zbiva u već očvrsnutim stijenama – vapnencima, onda su to kasnodijagenetski dolomiti, odnosno postsedimentacijski dolomiti ili sekundarni dolomiti.<ref name="TIŠLJAR, J."/>
Dolomit je u prvome redu poznat kao kvalitetan tehnički građevni kamen i kao takav se eksploatira u mnogima kamenolomima u sjevernoj Hrvatskoj, Dalmaciji i Lici. No, manje je poznato da su kod nas dolomiti istraživani i kao mineralna sirovina za druge potrebe. Utvrđena je visoka kvaliteta dolomita u zagorskim planinama.<ref name="MARKOVIĆ"/>
=== Fosforit ===
[[Fosforit]] je sedimentna stijena koja sadrži veliki udio fosfatnih minerala. Fosforit sadrži najmanje 15˗20 % fosfata, dok druge sedimentne stijene obično sadrže manje od 0,2 % fosfata. Fosfati se javljaju u obliku fluorapatita Ca5(PO4)3F (CFA) i hidroksiapatita Ca5(PO4)3OH ili Ca10(PO4)6(OH)2.<ref
Fosfati se talože u vrlo plitkom moru, u blizini obale te u područjima s malom energijom okoliša. U takva područja spadaju supratajdalni i intertajdalni pojasevi te ušća.<ref
Naslage koje sadrže dovoljnu koncentraciju fosfata za ekonomično rudarenje nisu česte. Dva glavna izvora fosfata su guano i stijene koje sadrže mineral apatit. Približno 90 % fosfata koristi se za dobivanje gnojiva i kao suplementi za stočnu hranu te u kemijskoj industriji. Fosfor iz fosforita također se koristi kao anti-korozivno sredstvo te u metalurgiji, industriji keramike, proizvodnji fungicida i kozmetici.
Ležišta fosforita u Hrvatskoj su pronađena na više mjesta u istarskom i dalmatinskom kršu, a sva je uporabiva ruda davno povađena.
=== Grafit ===
[[Grafit]] je, kao i dijamant, alotropska modifikacija ugljika. Dok je dijamant najtvrđa poznata tvar, grafit je mekan zbog vrlo slabih van der Waalsovih privlačnih sila između slojeva ugljika. U grafitu, svaki atom ugljika vezan je s tri susjedna atoma ugljika čvrstim kovalentnim σ i π vezama. Zbog slabih van der Waalsovih sila između slojeva, lako dolazi do klizanja slojeva, tj. postoji savršena kalavost paralelno slojevima, a grafit u cjelini ima malu tvrdoću.<ref name="SLOVENEC"/>
Grafit dolazi u metamorfnim i magmatskim stijenama te u meteoritima. Minerali koji se javljaju uz grafit su kvarc, tinjci, turmalin i kalcit, a u meteoritima dolazi uz troilit i silikatne minerale.<ref
Prirodni grafit svoju ulogu pronalazi u proizvodnji vatrostalnih materijala, baterija, proizvodnji čelika, kočionih obloga, maziva i dr.(U.S. Geological Survey).
Najpoznatija nalazišta grafita i grafitičnih škriljavaca pronađena su u slavonskim planinama Psunju i Papuku.<ref name="MARKOVIĆ"/>
Redak 100:
[[Boksit]] je prirodni agregat sastavljen uglavnom od jednog, dvaju ili triju aluminijeva hidroksida, a to su: gibbsite, bemit, dijaspor. Sporedni minerali su kaolinitski minerali, ilitični material, hematite, goethite, kvarc i polimorfne modifikacije TiO2, rutil i anatas. Ako ne sadrži okside i hidrokside željeza ili fino raspršeni pirit, boksit je bijele ili prljavobijele boje. Goethit mu daje žutu boju, hematite crvenu, a pirit sivu.<ref name="SLOVENEC"/>
Boksit je glavna ruda aluminija. S obzirom na ishodišne stijene, način postanka i okoliš u kojem nastaju, boksiti mogu biti lateralni i krški. U Hrvatskoj se nalaze ležišta krških boksita.<ref name="SLOVENEC"/>
U dolini rijeke Mirne otkopavan je tzv. piritni boksit koji je služio za proizvodnju sumporne kiseline.<ref
=== Tupina ===
Sve do posljednjih dva desetljeća, cement se proizvodio od lapora zvanog tupina s oko 76% CaCO3, koji je idealna smjesa za proizvodnju cementa. Smanjenjem količina ove sirovine, cement se nastavio proizvoditi miješanjem ostalih članova fliške serije: vapnenaca, lapora, gline, lesa, pješčenjaka i dr. Pri analizi prirodnih materijala utvrđuje se najčešće sadržaj CaCO3, te je stoga od izuzetne važnosti poznavanje korelacijske veze oksida u mineralnoj sirovini<ref
| |||