Biheviorizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Migrating 49 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q168338 (translate me)
m lektura
Redak 64:
 
== Molarni protiv molekularnog biheviorizma ==
Skinnerovo gledište ponašanja najčešće se karakterizira kao "molekularno" gledište ponašanja, to jest svako ponašanje može biti raščlanjeno u atomističkim dijelovima ili molekulama. To gledište je nepouzdano kada netko smatra svoj potpuni opis ponašanja kao što je prikazano u članku "Odabir prema posljedicama" ("Selection by Consequences") iz 1981. i mnogim drugim djelima. Skinner je tvrdio da potpuni obračun ponašanja upliće razumijevanje povjesnogpovijesnog odabira na tri razine: biologija (prirodni odabir ili filogenija životinje); ponašanje (povijest potkrepljenja ili ontogenija bihevioralnog repertoara životinje); te za neke vrste, kultura (kulturni običaji društvenih grupa kojoj životinja pripada). Taj je cijeli organizam sa svim tim povijestima onda u interakciji sa svojom okolinom. Skinner je često opisivao čak svoje vlastito ponašanje kao proizvod vlastite filogenetske povijesti, vlastite povijesti potkrepljenja (koja uključuje učenje kulturnih običaja) koje su trenutačno u interakciji s okolinom. Molarni bihevioristi (npr. [[Howard Rachlin]]) smatraju da se ponašanje ne može razumijeti fokusiranjem na trenutačne događaje. To jest, oni smatraju da se ponašanje može razumijeti najbolje u terminima [[krajnji uzrok|krajnjeg uzroka]] povijesti i da molekularni bihevioristi čine pogrešan zaključak izmišljanjem fiktivnog [[približni uzrok|približnog uzroka]] za ponašanje. Molarni bihevioristi smatraju da su standardna molekularna tumačenja poput "asocijativne snage" takvi fiktivni približni uzroci koji jednostavno uzimaju mjesto molarnih varijabli poput stope potkrepljenja. Stoga će molarni bihevioristi definirati ponašanje poput voljenja nekoga kao izlaganje obrasca ponašanja voljenja tijekom vremena, ne postoji poznati približni uzrok ponašanja voljenja (tj. ljubavi) već samo povijest ponašanjâ (čije trenutačno ponašanje može biti primjerom) može biti primjer koji se može kratko opisati kao ljubav.
 
Nedavni eksperimentalni rad (vidi ''Časopis eksperimentalne analize ponašanja'' i ''Časopis eksperimentalne psihologije: Animalni procesi ponašanja''-- 2004. i kasnije) pokazuje prilično jasno da je ponašanje pod utjecajem jednako molarnih (tj. prosječnih stopa potkrepljenja) i molekularnih varijabli (npr. vrijeme koje prethodi reakcijama). Ono što je potrebno je razumijevanje realne dinamike operantnog ponašanja koja će uplesti procese i u kratkom i u dugovremenskom opsegu.