Brutalizam: razlika između inačica

[[Datoteka:Royal National Theatre London SouthBankCentre02.jpg|mini|250px|Kraljevsko katalište u Londonu u brutalističkom stilu.]]

'''Brutalizam''' je stil u [[Moderna|modernoj arhitekturi]] koji je cvjetao od [[1954.]] do [[1970.]] godine. Naziv je dobio iz [[Francuski|francuske]] riječi "''beton brut''" koja označava "grubi" [[beton]], pojam koji je fracuski arhitekt [[Le Corbusier]] koristio da bi opisao lijevani beton s vidljivim tragovima oplate korišten na većini njegovih zgrada sagrađenih nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Pojam se počeo masovno koristiti nakon objavljivanja knjige [[Reyner Banham|Reynera Banhama]] "''The New Brutalism: Ethic or Aesthetic?''" koja se bavi pokušajem da se okarakterizira do tada nastala grupa pravaca djelovanja, osobito u [[Europa|Europi]]<ref>{{Cite book |linguage = english |author = Reyner Banham |url = http://www.architectural-review.com/archive/1955-december-the-new-brutalism-by-reyner-banham/8603840.article |title = The New Brutalism |city = London |year = 1955.|isbn = 978-0-85139-460-2}}, pristupljeno 12. rujna 2014.</ref>.

 

Beton se u prošlosti uvijek koristio kao konstruktivni materijal bez estetske uloge, ali s pojavom brutalizma postao je element dekorativnog i vizualnog učinka na promatrača. Sadržaj i oblik sami po sebi ne postoje i za njihovu ekspresiju potreban im je materijal. Beton nema oblik kao sirovina i njegovse oblik se dobiva poslije ugradnje i stvrdnjavanja. Novi brutalizam u 1950-tim godinama naglašavao je estetsku stranu zatvaranja sirovog materijala u oplatu u njegovoj neskrivenoj prirodnoj strukturi. <ref name = "BRUT"> '' Architektura OSR 1971/5 M. bacher, E.Heinle Stavby s povrchovou strukturov betonu ''</ref> Prije je betonska površina smatrana za manje vrijednu i nesvršenu i pogodnu samo za objekte koji nisu imali estetske zahtjeve. Ovaj pravac nije otkriven u novo doba i imao je svoje prethodnike početkom stoljeća u F. L. Rajtu i drugim arhitektima ali se razvijao u poslijeratnim godinama u nastavljanju na funkcionalizam i reakciju na racionalno usmjerene industrijalizirajuće tendencije. Ovi objekti s betonom u izgledu mogu dati objektima živu površinu i bogati plastični izraz ali sa sobom donosi masivnu izgradnju u kojoj nije moguće kasnije ništa mijenjati. To su monolitne građevine bez ikakve fleksibilnosti i koje između ostalog imaju i privilegiju da nije bitno što to košta. <ref name = "BRUT"/>

 

==Izvori==