München: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m podatci o stanovništvu s kraja 2012.
br stan popravljen
Redak 10:
|upravno područje=
|okrug=
|stanovništvo= 1.388407.308836
|godina popisa= [[31. prosinca]] [[20122013.]]
|izvor popisa=<ref>{{cite web |url= [https://www.statistikdaten.bayern.de/genesis/online?language=de&sequenz=tabelleErgebnis&selectionname=12411-009r&sachmerkmal=QUASTI&sachschluessel=SQUART04&startjahr=2011&endjahr=2011001], |title=Bayerischespristupljeno Landesamt für Statistik und Datenverarbeitung - GENESIS-Online Bayern: Ergebnis - 12411-009r |work=statistikdaten.bayern.de |accessdate=1019. rujna 2014. {{jezikk|njem.| language = [[njemački]]}}</ref>
|gustoća stanovništva= 4.440535
|površina= 310,43
|visina= 519
Redak 44:
 
== Stanovništvo ==
Grad München ima približno 1,354 milijuna stanovnika i time je, prema broju stanovnika, treći njemački i dvanaesti grad u Europskoj uniji. Urbani pojas s predgrađima ([[Planungsregion München]]) ima 2,6 milijuna stanovnika, a konurbacija [[München]]-[[Augsburg]]-[[Rosenheim]] 4,65 milijuna. Broj nezaposlenih kretao se 2005. oko 82.000 (6,07%).
 
U Münchenu živi 304.445 stranaca (23,3%; 31.12.2006.) od kojih je najveći broj [[Turci|Turaka]] (43.026), [[Hrvati|Hrvata]] (24.697), [[Grci|Grka]] (22.101), [[Austrijanci|Austrijanaca]] (21.466), [[Talijani|Talijana]] (20.871) i [[Srbi|Srba]] (20.169). Etničku skupinu s trenutačno najvećim prirastom od +2,056% godišnje čine [[Poljaci]] (14.144). 37,6% stranaca sa stalnim prebivalištem u Münchenu potječe iz zemalja EU.
Redak 52:
 
== Povijest ==
[[ImageSlika:Maria vor ihrer Kirche.jpg|thumb|right|300px|]]
 
München se u dokumentima prvi puta spominje [[1158]]., kad je [[Henrik Lav]], vojvoda [[Bavarska|Bavarske]] i [[Vojvodstvo Saska|Saske]], pored već postojećeg samostana na mjestu današnjeg [[Ludvigov most|Ludvigovog mosta]] sagradio most kod otoka na Isaru. Heinrich je u jednoj svađi oko prevlasti srušio već postojeći most biskupa iz [[Freising]]a koji je bio kod [[Unterföring]]a, kako bi izvukao korist od trgovine solju. S mostom, a time i trgovinom soli, München je odlukom cara [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrika Barbarosse]] dobio status trgovišta, pravo ubiranja carine i pravo na kovanje vlastitog novca. Već nepunih dvadeset godina kasnije, [[1175]]., Münchenu je dodijeljen status grada te su oko njega sagragrađeni prvi obrambeni bedemi. Kad je [[1180]]. Henrik pao u nemilost cara, Bavarska je pripala obitelji [[Wittelsbach]] a München je dobio biskup iz Freisinga. [[1240]]. je i München došao u posjed Wittelsbachovih i već [[1255]]., nakon prve podjele zemlje, postao sjedište vojvodstva.
Redak 135:
== Promet ==
 
Godine [[1992]]. je otvorena [[Zračna luka München Franz-Josef-Strauss]] u Erdinger Moosu, 29 km od grada. Zračna luka je [[2004]]. sa 26,8 mil. putnika bila druga u Njemačkoj, a osma u Europi. Nakon što je [[Lufthansa]] odlučila uz [[Frankfurt na Majni|Frankfurt na Majni]] paralelno razviti i München, on je sve bolje međunarodno povezan. Zbog velikog rasta broja putnika, izgrađen je novi [[terminal]] i otvoren [[2003]]. Odluka da se do [[2011]]. sagradi i treća uzletno-sletna staza se još uvijek osporava. Nastojanje da se München sa zračnom lukom poveže [[transrapid]] prugom, što podržavaju Savezna pokrajina Bavarska i Savezna vlada, Gradska skupština Münchena odbija prihvatiti zbog velikih troškova. Takva bi veza skratila vožnju do zračne luke na 9 minuta, a i povezala bi ju s mrežom [[Njemačka željeznica|Njemačke željeznice]].
 
München je dobro povezan s međunarodnom mrežom željezničkih pruga. Sa [[Münchenski glavni kolodvor|Münchenskog glavnog kolodvora]] kreću [[ICE-vlak]]ovi u svim smjerovima, a postoje i još dva međunarodna odnosno međugradska kolodvora, Kolodvor München-Pasing i München-Ost. Za promet roba postoji i [[ranžirni kolodvor]] München-sjever.