Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 1.445 bajtova ,  prije 5 godina
bez sažetka
'''Neoliberalizam''' (iz [[starogrčki jezik|starogrčkog]] ''neos'' „novo“, i [[Latinski jezik|lat.]] ''liberalis'' „o slobodi“) je
izraz kojeg je skovao 1938. francuski ekomist [[Bernard Lavergne]]. Izraz se može podvesti pod različitim ekonomskim i političkim konceptima. Većina predstavnika neoliberalizma protivi se aktivnim intervencijama [[država]] u gospodarske procese, i poziva na politiku promicanja natjecanja i spriječavanje okrupnjavanja u [[oligopol]]e i [[monopol]]e. U suštini, to je političko-ekonomska praksa koja tvrdi da će se ljudska dobrobit najviše razviti ako se dopusti širenje poduzetničkih sloboda unutar uređenog okvira čvrstih imovinskih prava, slobodnog tržišta i slobodne trgovine. Država mora omogućiti taj okvir svojim propisima. Država mora stvoriti i vojno-policijske strukture koje će jamčiti slobodno i pravno-ispravno funkcioniranje tržišta, makar to uključivalo i primjenu sile. Neoliberalizam smatra da će dobrobit nekog društva biti maksimalizirana ako se maksimaliziraju domet i učestalost tržišnih transakcija. Iz tog razloga neoliberalizam teži da sveukupno ljudsko djelovanje prevede u oblast tržišta. Tome su podređene ne samo ekonomske i pravne, već i političke instance.
 
Tijekom 1960-ih termin gotovo je zaboravljen, jer nije postojao krug znanstvenika, koji je sebe opisivao kao neoliberalnim.
 
Tijekom 1970-ih termin neoliberalziamneoliberalizam ponovo je oživio i doživio promjene u značenju. Deregulacija, privatizacija, povlačenje države iz mnogih područja socijalne skrbi postaju i više nego uobičajene pojave.
 
Danas zagovornici neoliberalizma drže pozicije koje u obrazovanju imaju znatan utjecaj (sveučilišta i mnogi ''think tankovi''), u medijima, u upravnim odborima i financijskim institucijama, u ključnim državnim institucijama (ministarstva financija, središnje banke), kao i u najvažnijim međunarodnim institucijama poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Svjetske banke i Svjetske trgovinske organizacije (WTO) koje reguliraju stanje na svjetskoj ekonomskoj sceni. Neoliberalizam je postao hegemonijski faktor.<ref>Harvey, 2013: 7.-8.str</ref>
Osim važnosti od ekonomske povijesti postoje novi načini uporabe neoliberalizma kao politički pojam, model razvoja, ideologija i akademske paradigme. Neki kritičari koriste termin paušalno kao nepravedne i anti-socijalne učinke razvoja liberalnog tržišta.
 
Osim važnosti od ekonomske povijesti postoje novi načini uporabe neoliberalizma kao politički pojam, model razvoja, ideologija i akademske paradigme. Neki kritičari koriste termin paušalno kao nepravedne i anti-socijalne učinke razvoja liberalnog tržišta.
 
== Izvori ==
;Bilješke
 
{{izvori}}
;Literatura
* David Harvey: "Kratka povijest neoliberalizma", V.B.Z. d.o.o., Zagreb, 2013. ISBN: 978-953-304-620-4
 
== Vidi i: ==