Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodan 751 bajt ,  prije 5 godina
bez sažetka
|vjera=
}}
'''Deng Xiaoping''' ([[22. kolovoza]] [[1904]].- [[19. veljače]] [[1997]].), otac moderne Kine. Rodio se kao Deng Šišian u selu provincije [[Sečuan]]. Nakon završene pripremne škole, sa 16 godina ide u Francusku, gdje radi niz poslova, a zarađuje jedva dovoljno da preživi. U Kinu se vraća [[1927]]. Borio se protiv Japanaca, veteran je Dugog marša, jedan od najistaknutijih Maovih suradnika, koji se znao suprotstaviti nekim od radikalnih [[Mao Ce Tung|Maovih]] ideja. Stvorio je [[socijalizam]] sa kineskim karakteristikama. Doprinosi1978. kineskomgodine rastućemDeng gospodarstvupoduzima reformatorskimprve idejama.dalekosežne Ženiokorake seprema triekonomskoj putaliberalizaciji iu imazemlji peteropod djece.komunističkom Jedanvlašću od- žrtavaumjesto kojecentralnog planiranja pokušao je odnijelamobilizirati "[[Kulturnatržišni revolucija]]"socijalizam zbogne protivljenjabi Maou.li Stvoriona jetaj "[[Pekinškonačin proljeće]]".osnažio Najvećikinesku "hit"državu. muTo je ipaknapravio slanjepod vojskeutjecajem naplimnog [[trg]]vala [[Tiananmen]]rastućeg [[1989]].bogatstva Japana, kadaTajvana, jeHong poginuloKonga, 7000Singapura studenatai ([[pokoljJužne na Tiananmenskom trgu]])Koreje.
 
Doprinosi kineskom rastućem gospodarstvu reformatorskim idejama: "Put koji je Deng odredio preobrazit će Kinu u roku od dva desetljeća od ekonomske zabiti u otvoreno središte kapitalističkog dinamizma sa stalnom stopom rasta bez presedana u ljudskoj povijesti."<ref>Harvey, 2013: 7. str.</ref> Ženio se tri puta i ima petero djece. Jedan od žrtava koje je odnijela "[[Kulturna revolucija]]" zbog protivljenja Maou. Stvorio je "[[Pekinško proljeće]]". Najveći "hit" mu je ipak slanje vojske na [[trg]] [[Tiananmen]] [[1989]]., kada je poginulo 7000 studenata ([[pokolj na Tiananmenskom trgu]]).
 
Umro je od infekcije [[pluća]] i [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]] [[1997]].
 
== Izvori ==
;Bilješke
 
{{izvori}}
;Literatura
David Harvey: "Kratka povijest neoliberalizma", V.B.Z. d.o.o., Zagreb, 2013. ISBN: 978-953-304-620-4
 
{{Osobe Hladnoga rata}}