Apsolutizam: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
<smmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmyn-clclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclclcl |
rev van. uklanjanje izmjene 4380475 suradnika 46.234.69.192 (razgovor) |
||
Redak 1:
'''Apsolutizam''' predstavlja [[politička doktrina|političku doktrinu]] i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama [[monarh]]a ili [[diktator]]a.
[[File:Friedrich1763o.jpg|mini|okvir|lijevo|[[Fridrik II. Veliki|Fridrik II.]] vladao je [[Prusija|Prusijom]] 1740. - 1786. kao apsolutistički vladar. Zapamćen je kao kruti apsolutist. Provodio je brojne reforme, a sebe je nazivao "prvim slugom države".]]
==Povijest apsolutizma u Europi==
U [[Povijest Europe|Europi]], uzor apsolutističke vlasti je dugo bila Otomanska Turska, koja je od europskih mislilaca s kraja 16. i početka 17. stoljeća zaokupljenih pitanjem [[Suverenitet|suvereniteta]] prikazivana kao primjer bolje uređene države. Nakon što je Europa krajem 17. i tijekom 18. stoljeća iskusila vladavinu znatnog broja apsolutističkih monarha - koji su nastojali (i uspijevali) apsolutistički vladati svojim zemljama u kojima [[vlast]] kralja tradicionalno nije bila ni približno jaka kao što je bila vlast istočnjačkih sultana (tako su primjerice vladali [[Fridrik II. Veliki|Fridrik II. Pruski]] i [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II. Habsburški]]) - počinju europski pisci prikaze Turske i drugih [[Orijentalna despocija|orijentalnih despocija]] bojati drugačijim bojama: prepoznaju u njihovom državnom ustroju sve one negativnosti koje su europski narodi imali prilike vidjeti kod svojih apsolutista u 17. i 18. stoljeću.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=82758] Osmansko "drugo" u formiranju europskog identiteta, Marko Fuček, Pro tempore - časopis studenata povijesti, No.5 Travanj 2008.</ref>
Razdoblje [[Prosvijećeni apsolutizam|prosvijećene monarhije]], kada je apsolutizam u Europi bio smatran najracionalnijim oblikom vladavine, povjesničari uglavnom računaju od 1660. godine do izbijanja [[Francuske revolucije|Francuske revolucije]] 1789. godine.<ref>[http://archive.org/stream/ageofabsolutism1012656mbp/ageofabsolutism1012656mbp_djvu.txt] Max Beloff, "The Age of Absolutism, 1660 - 1815" London, 1954, str. 48</ref> Krajem 18. stoljeća je već postala prihvaćenom nova vizija upravljanja državom, gdje se slijedom teorijskih djela [[Charles-Louis de Secondat Montesquieu|Montesquieua]] iz prve polovine 18. stoljeća
<ref>[http://plato.stanford.edu/entries/montesquieu/#4] "Stanford Encyclopedia of Philosophy", članak "Baron de Montesquieu, Charles-Louis de Secondat", poglavlje "4. The Spirit of the Laws"</ref> prihvaća doktrina [[Dioba vlasti|diobe vlasti]] - koja je sagrađena na boljim uzorima iz europske tradicije, te na razočaranju sa iskustvom apsolutne monarhije.
Međutim se apsolutistički pokušaji ponavljaju i u razdoblju nakon Francuske revolucije; zapravo već i ona svršava u diktaturi i kasnijoj uspostavi imperija [[Napoleon Bonaparte|Napoleona I.]]. Težnje za raznim državnim prevratima koje nužno vode u diktature su se u povijesti Europe i Svijeta poslije posve redovno ponavljale.
==Doktrina==
Srž apsolutističkog shvaćanja suvereniteta iskazana je u izreci kralja Francuske Luja XIV. (1643.-1715.) "''L'État, c'est moi''" - “''Država, to sam ja''”. Taj kralj nosi epitet "Kralj Sunce", zbog mjesta kojega je sebi prisvajao u društvenom poretku. U apsolutističkom državnom ustroju vlast monarha/diktatora nije podložna nikakvom ograničenju od strane bilo kakve ustanove - sudbene, zakonodavne, vjerske.
Povijesno vjerojatno najzapaženiji ideolog apsolutne vlasti u rukama monarha je [[Thomas Hobbes]], (1588. - 1679.), autor koji se u građanskom ratu koji je u Engleskoj njegovog vremena bjesnio između kralja i parlamenta oštro zauzeo za kralja; dokazujući da parlament smeta sreći naroda. Hobbes je dokazivao da jedino nepodijeljena vlast - gdje su prerogativi donošenja zakona ([[zakonodavna vlast]]), njegovog provođenja ([[izvršna vlast]]) i njegovog tumačenja (tipična uloga [[Sudbena vlast|sudbene vlasti]]), funkcije [[porez|oporezivanja]], [[vojna obrana|obrane zemlje]] i drugi prerogativi [[suverenitet|suverene]] vlasti objedinjeni u rukama jedne osobe - može suštinski dobro funkcionirati.<ref>[http://plato.stanford.edu/entries/hobbes-moral/]Lloyd, Sharon A. and Sreedhar, Susanne, "Hobbes's Moral and Political Philosophy", The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Summer 2013 Edition), Edward N. Zalta (ed.), v. poglavlje 8, "Absolutism"</ref> Kao kontinentalno utjecajan pisac, on je u svojem ''Leviathanu ''(1651.) dao prikaz savršenog društva koje će nastati ukidanjem svih ustanova koje monarhu smetaju u obnašanju vlasti; u ''Behemothu'' (1668), povijesti [[Engleski građanski rat|Engleskog građanskog rata]] sagledane iz perspektive monarhističkog mislioca - jednu povijest u kojem se prikazuje nesreća što je zadesila narod u kojem plemstvo, vjerske zajednice (od katolika do kalvinista), intelektualci ("koje je iskvarilo čitanje knjiga na latinskom i grčkom") i trgovci odbijaju slušati kralja.
Apsolutistički vladari sve aspekte života u državi podvrgavaju rigidnoj kontroli državnog administrativnog aparata, tj. uspostavljaju tzv. [[Policijska država|policijsku državu]].
Pri tome valja uočiti, da je doktrina [[dioba vlasti|diobe vlasti]] - čiji je današnji rezultat [[suvremena demokracija]] - plod europske tradicije: u drugim dijelovima svijeta se ta doktrina prihvaća kao što se tijekom industrijalizacije i inače prihvaćaju kulturalni modeli sa zapada.
==Apsolutizam i totalitarizam==
Apsolutizam u ekstremnim slučajevima prelazi u [[Totalitarizam|totalitarizam]]; koji je moguć kada apsolutistička vlast (npr. Staljinova u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom savezu]]) realizira mogućnost da - u pravilu putem jedne u vladajuću partiju okupljene [[elita|elite]] - kontrolira praktično sve aspekte života u jednom društvu, od odgoja djece u vrtićima, preko zapošljavanja osoblja u poduzećima, do uređivanja novina i usmjeravanja djelatnosti umjetnika .
== Najpoznatiji apsolutistički vladari ==
Line 11 ⟶ 35:
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Oblici vladavine]]
[[bar:Absolutismus]]
[[de:Absolutismus]]
[[et:Absolutism]]
[[fr:Absolutisme]]
[[gl:Absolutismo]]
[[he:אבסולוטיזם פוליטי]]
[[kk:Абсолютизм]]
[[lb:Absolutismus]]
[[li:Absolutisme]]
[[mk:Апсолутизам]]
[[ro:Absolutism]]
[[sl:Absolutizem]]
[[sq:Absolutizmi]]
[[tk:Absolýutizm]]
| |||