IP broj: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Uklanjanje izmjene što ju je unio 5.102.179.78 (Razgovor sa suradnikom:5.102.179.78)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
Marina Duk,klanjam se :D 173.224.120.84 hahahahaha
[[Datoteka:Ipv4 address_hr.svg|mini|300px|Ilustracija IP adrese]]
'''IP broj''' ili '''IP adresa''' je jedinstvena brojčana oznaka [[računalo|računala]] na [[internet]]u. IP adresa je u osnovi binarni broj, koji je u slučaju trenutno važeće verzije [[IP|IP protokola]], [[IPv4]], binarni broj 32 bita dug. Često se radi lakšeg pamćenja IP adrese zapisuju u dekadskoj notaciji, gdje se 32-bitni broj podijeli na četiri 8-bitna broja, koji se zatim prikazuju kao četiri decimalna broja odvojena točkom. Svaki od tih brojeva je u rasponu 0-255, što je upravo raspon brojeva koji se mogu prikazati u jednom 8-bitnom binarnom prikazu. [[IPv6]] verzija protokola predviđa 128-bitne adrese, te se u tom slučaju može koristiti i heksadecimalni zapis, radi kraćeg oblika i jednostavnosti. Primjer IP adrese je 172.16.254.1 (na slici).
 
Svako računalo koje je povezano na Internet mora imati jednoznačno dodijeljenu IP adresu. Te adrese su nužne da bi se paketi upućeni s izvorišnog računala mogli preusmjeriti do odredišnog. Taj postupak preusmjeravanja vrše računala specifične namjene koje nazivamo [[Usmjerivač|usmjerivači]]. IPv4 je trenutni standard za IP adresiranje na [[Internet]]u.
 
Kako je nužno da IP adrese budu jednoznačno dodijeljene, postoje međunarodne organizacije koje se brinu o raspodjeli IP adresnog prostora. Takva je organizacija The Internet Assigned Numbers Authority (IANA). IANA zatim za određen raspon adresa zadužuje regionalne Internet registre, pa je za područje [[Europa|Europe]] zadužen RIPE Network Coordination Centre. Ono što bi se moglo nazvati IPv5om je postojalo samo kao eksperimentalni ne-IP protokol u realnom vremenu nazvan ST2 i opisan u RFC 1819. Ovaj [[Internet protokol|protokol]] je napušten u korist RSVPa.
 
IP adrese se dijele na one privatne i javne. Javne IP adrese su jedinstvene, globalne i standardizirane. Razvojem Interneta počelo je nedostajati sve više i više slobodnih IP adresa. Rješenje tog problema su bile privatne IP adrese. Privatne adrese mogu biti duplicirane uz uvjet da se ne nalaze u istoj lokalnoj mreži. Prilikom izlaska korisnika iz lokalne mreže na Internet, privatna adresa IP adresa se pretvara u javnu IP adresu pomoću metoda NAT (Network Address Translation) i PAT (Port Address Translation).
 
U IPv6, novi (ali ne još široko korišten) standardni internet [[Internet protokol|protokol]], gdje su adrese 128 [[bit]]a široke, što bi, čak i sa velikim dodjelama netblokova, trebalo zadovoljiti blisku budućnost. Teoretski, postojalo bi točno 2128, ili 3.403×1038 unikatnih adresa. Kada bi zemlja bila sačinjena kompletno od zrna pijeska od 1cm³, onda bi se mogla dodijeliti jedinstvena adresa svakom zrnu u 300 milijuna planeta veličine zemlje. Veliki prostor za adrese će biti rijetko popunjen, što omogućava ponovno kodiranje više informacija. Globalne adrese koje se šalju k jednom odredištu sastoje se iz dva dijela: 64-bitni dio za rutiranje i 64-bitni identifikator domaćina. Netblokovi se određuju kao moderne alternative IPv4: broj mreže, kojega prati kosa crta i broj značajnih bitova (u decimalnom zapisu). Primjer je 12AB::CD30:0:0:0:0/60 uključuje sve adrese koje počinju s 12AB00000000CD3. IPv6 ima dosta poboljšanja u odnosu na IPv4, pored samo većeg prostora za adrese, uključujući i samostalno ponovno odbrojavanje i obveznu upotrebu IPsec-a.
 
==Podjela Ipv4 adresa po razredima==
 
Tablica prikazuje podjelu IPv4 adresa u razrede. Slova u tablici označavaju [[oktet_(računarstvo)|oktete]] adrese a.b.c.d.
 
{| class="wikitable"