Hrvatski narodni preporod: razlika između inačica

# doba iščezavanja ilirskoga imena i prevlast narodnoga, od 1846. do 1874.

 

 

U vrijeme kad u europskim književnostima [[romantizam]] ulazi u završnu fazu, u hrvatskoj književnosti tridesetih godina javlja se pokret koji se naziva ''[[ilirski pokret|ilirskim pokretom]], ilirskim preporodom, ilirizmom''.

 

Razvoj nacije usko je vezan uz uporabu vlastitog jezika, tu Hrvati dugo nisu imali sreće, u uredima, vojsci i školama rabio se latinski, njemački ili talijanski (ovisno o vremenu i području). [[Marija Terezija]] (1740.-1780.) provodila je reforme države, centralizaciju. U Beču je osnovan "[[Theresianum]]", u kome su se školovali mladi plemići, djeca ugarskih i hrvatskih plemića. [[Ferdo Šišić|Šišić]] kaže da je to početak germanizacije hrvatskog plemstva a time i otuđenja narodnom jeziku.<ref name="HNP9">Hrvatski narodni preporod, Zora, Matica hrvatska, Zagreb, 1965., str. 9</ref> Car [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II.]] [[1784]]. godine<ref>Ludwig Steindorff: Povijest Hrvatske str.99</ref> proglašava zakon o postupnom zamjenjivanju latinskog jezika njemačkim u zemljama [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Krune sv. Stjepana]]. Zakon je povučen 1790. (po smrti Josipa II.). Nakon što je u zajedničkom saboru (hrvatsko-mađarskom) 1791. donesen zaključak da se tuđi jezik ne smije uvoditi kao službeni, ali će se mađarski jezik odmah uvesti u gimnazije i na sveučilište,<ref>Hrvatski narodni preporod, Zora, Matica hrvatska, Zagreb, 1965., str. 11</ref> na zasjedanju koje je počelo 7. lipnja [[1791]]. godine nacionalni [[Hrvatski sabor]] donosi odluku o uvođenju mađarskog jezika u hrvatske osnovne i srednje škole kao neobvezatnog predmeta<ref name="HNP12">Hrvatski narodni preporod, Zora, Matica hrvatska, Zagreb, 1965., str. 12</ref><ref>http://skola.sys.hr/eSchool/knjiga.htm</ref>. Bio je to početak sve očitije mađarizacije. U Hrvatsku stižu učitelji mađarskog jezika, izdana je gramatika mađarskog jezika na kajkavskom narječju, koju su studenti spalili na Katarinskom trgu u Zagrebu.<ref name="HNP12" /><ref>[http://www.matica.hr/kolo/kolo2007_3.nsf/AllWebDocs/Grof_Janko_Draskovic_u_doba_uspona_hrvatske_preporodne_politike_od_1790._do_1848. Grof Janko Drašković u doba uspona hrvatske preporodne politike od 1790. do 1848., Agneza Szabo, Matica Hrvatska]</ref>

 

 

Godine [[1805.]] odlukom Sabora u Požunu mađarski jezik postaje službenim jezikom (u ugarskim uredima), od [[1827.]] odlukom Sabora u Hrvatskoj on postaje obvezatnim nastavnim predmetom u višim školama: ''jer da mladež inače ne bi mogla naći namještenja u zajedničkim uredima.''<ref>Hrvatski narodni preporod, Zora, Matica hrvatska, Zagreb, 1965., str. 19</ref> Nacionalno osviješteni hrvatski [[intelektualci]] suprostavljaju se mađarizaciji i bore se za očuvanje hrvatskog jezika.