PovršinaNa prvi pogled površina Merkura jene vrlorazlikuje sličnase od površine [[Mjesec|Mjesečevoj]]a. površini, prepunaSvojstveni [[udarnireljef]]ni krater|udarnihoblici kraterajesu [[krater]]i, kružnihkružna brda, bazeni (velike kružne ravnice nalik [[Mjesečeva mora|Mjesečevim morima]]) i bazena[[rasjed]]i. Krateri se javljaju sa središnjim uzvišenjima i bez njih, sa svijetlijim ili tamnijim dnom. Oko nekih kratera se šire svijetle zrake. Udarni su krateri idobro doocrtani danasrasprsnutim očuvanimaterijalom, jerkoji naje Merkurumnogo nemamanje niodbačen atmosferenego nina vulkanskeMjesecu, aktivnostizbog kojavećeg biubrzanja ih[[Slobodni izbrisalapad|slobodnog pada]]. Materijal[[Brdo|Brda]] izdosežu krateravisinu jeod mnogo4 manje[[kilometar|kilometra]]. odbačenNema negoizrazite razdiobe na Mjesecusvjetlija zbogkopna većei gravitacije Merkura.tamnija Pored krateramora, naniti Merkuruje sematerijal mogumora zapazititako itaman pukotinekao kojena suMjesecu. nastaleDok prina stezanjuMjesecu Merkurana usljedgusto hlađenjabombardiranom nakontlu fazekrateri bombardiranjaprekrivaju [[planetezimali|planetezimalima]].jedan Tedrugi, pukotinena Merkuru se nazivajuizmeđu resastikratera rasjedi.i Visokibazena sujavljaju 2-3dosta kmglatke površine, aravnice. pružajuUdarni sesu stotinamakrateri kilometarai udo duljinu.danas Smatraočuvani sejer dana seMerkuru uslijednema stezanjani Merkurovatmosfere polumjerni svulkanske vremenomaktivnosti smanjiokoja zabi čitavih kilometar (oko 0.1%)izbrisala.
Najizrazitija tvorevina na Merkuru (od fotografiranih detalja) je [[CalorisRavnica Basin]]Vrućine (lat. ''Planitia Caloris, Ravnica Vrućine''), s promjerom[[promjer]]om oko 1300 kmkilometara. To je bazen valovito naboran s koncentričnim planinskim prstenovima i rubnim planinama, te podsjeća na Mjesečevo Istočno more. Zanimljivo je što se točno na antipodu Ravnice Vrućine prostire jako narovašen teren koji je mogao nastati koncentriranjem [[Seizmički val|seizmičkih valova]] potaknutih udarom od kojeg je oblikovana Ravnica. Dno bazena je napunjeno sa sasušenom [[lava|lavom]] i puno je mlađih kratera. Nazvano je ''Caloris'' zbog toga što je to najtoplije mjesto na Merkuru. Naime, svaki put kada Merkur dođe na dio putanje najbliži Suncu, upravo se na ovom području nalazi [[subsolarna točka]]. Točno na antipodu Ravnici Vrućine se prostire jako brdovit teren koji je nastao koncentriranjem udarnih valova potaknutih udarom koji je oblikovao Ravnicu.
Od [[Geotektonika|tektonskih pojava]] ima dolina nalik Mjesečevoj Alpskoj Dolini i rasjeda svojstvenih za Merkur. Prozvani su resastim [[rasjed]]ima. Rasjedi su visoki 2 - 3 km, pružaju se stotine kilometara u duljinu, a površine na obje strane rasjeda ničim se ne razlikuju. Misli se da su nastali kao posljedica regionalnog, ako ne i globalnog stezanja planeta prilikom njegova hlađenja. Merkurovo tlo jednako je razmrvljeno i rahlo kao i Mjesečevo. Tvar nalikuje vulkanskoj šljaci i male je odrazne moći (mali albedo). Takvo tlo nastaje pod udarima meteorita, čestica Sunčeva vjetra i uz toplinsku eroziju. Tlo na Merkuru je rahlo i razmrvljeno, kakvo nastaje pod udarima meteorita. Pored meteorita[[meteorit]]a, na Merkurovo tlo djeluje i termička [[erozija]], [[Toplinsko istezanje|širenje i skupljanje tla]] zbog naglih promjena temperature. Isti je proces odgovoran i za nastajanje pustinja na Zemlji.
