Juraj Haulik: razlika između inačica

'''Juraj Haulik de Váralya Várallya''' ([[slovački|sl.]]: ''Juraj Haulík Váralyai'', [[Trnava (Slovačka)|Trnava]], [[Slovačka]], [[20. travnja]] [[1788]]. -– [[Zagreb]], [[11. svibnja]] [[1869]].), [[Hrvatska|hrvatski]] kardinal, stožernik i [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebački nadbiskup]] (arcibiskup).{{fusg|n1}}

[[Teologijateologija|Teologiju]] i [[Filozofijafilozofija|filozofiju]] studirao je u Trnavi, [[Ostrogon]]u i [[Beč]]u. Zaslužan je za uvođenje [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] u škole i javne poslove, za osnivanje [[Matica hrvatska|Matice ilirske]], a njegovim nastojanjem utemeljeno je Gospodarsko društvo Sv. Jeronima i uredio park [[Maksimir]]. Zauzimao se za osnivanje osnovnih škola i novčano pomagao kulturne i dobrotvorne ustanove, a podupirao je i [[hrvatski narodni preporod|narodni preporod]] u Hrvatskoj i odupirao se [[mađarizacija|mađarizaciji]]. Imenovan je [[1852.]]. prvim zagrebačkim nadbiskupom metropolitom, a 1856. i [[kardinal]]om.

U Hrvatskoj će se historiografiji često naći ocjena da je Haulik bio bečki čovjek, pa pouzdanik dvora pa i apsolutizma, ili pak u pozitivnom značenju zagovornik pred krunom kao nijedan hrvatski biskup ni prije ni poslije njega. On je to doista i bio, no stupivši na uzavrelo hrvatsko tlo, gdje će sav politički život biti usredotočen na probleme odnosa s Ugarskom, Haulik je znao iskorisititiiskoristiti trenutačne okolnosti te se stavio na stranu hrvatskoghrvatskoga nacionalnog pokreta koliko mu je dopuštala njegova crkvena funkcija i uvelike omogućavala politička, kao namjesnika [[ban|banske]] časti i zastupnika hrvatskih interesa na zajedničkim saborima. Namjesnikom banske časti bio je u razdoblju [[1840.]] do [[1842.]] te od [[1845.]] pa do imenovanja [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] banom [[1848.]] godine.

* [http://dns1.vjesnik.hr/Html/1999/06/15/Clanak.asp?r=kul Zlatko Stahuljak, Vjesnik] – 15. lipnja 1999. {{jezikk|hrv.|hrvatski}}

[[Kategorija{{GLAVNIRASPORED:Hrvatski kardinali|Haulik, Juraj]] de Várallya}}