Razlika između inačica stranice »Slovački jezik«

Dodano 6 bajtova ,  prije 5 godina
wikipoveznica (wikilink) na [Vojvodina|Vojvodinu] manji popravak.
(iso639-3:slk vodi na isto mjesto kao i link http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=slk [nije brisano, već je dodan silcode:slo na pravo mjesto, tj. ISO 639-2/B]; dodan je i etnicitet= Slovaci)
(wikipoveznica (wikilink) na [Vojvodina|Vojvodinu] manji popravak.)
{{Infookvir jezik|ime=Slovački jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=slovenčina ili slovenský jazyk
|države=[[Slovačka]]; [[Češka]], [[Mađarska]], [[Rumunjska]], [[Ukrajina]], [[Srbija]] ([[Vojvodina]])
|etnicitet= [[Slovaci]]
|regije=[[Europa]]
}}
 
'''Slovački jezik''' (sl. ''slovenský jazyk'' ili ''slovenčina''; ISO 639-3: [[iso639-3:slk|slk]]) službeni je jezik [[Slovačka|Republike Slovačke]], koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; 2001 popis 2001.); 193.000 u [[češka|Češkoj]] (2001 popis 2001.); 11.800 u [[mađarska|Mađarskoj]] (2001 popis 2001.); 80.000 u [[srbijaSrbija|Srbiji]] ([[Vojvodina]]; 1996 W. Brown, 1996.)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=slk Ethnologue (16th)]</ref>.
 
Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u [[10. stoljeće]].
Prije 10. stoljeća panonski Slaveni sjeverno od Drave su govorili jezikom južnoslavenskih karakteristika.<ref name="Lončarić81">[http://hrcak.srce.hr/file/103265 Rasprave ZHJ, sv. 21 (1995.)] [[Mijo Lončarić]]: Prostiranje kajkavštine u prošlosti, str. 81.</ref>
 
I u razdobljima nakon doseljavanja ugarskih plemena, područja sjeverno od [[Blatno jezero|Blatnog jezera]] imala su južnoslavenski makrodijalekt koji je pokazivao osobine razvitka južnoslavenskih jezika. Prema jugu je bio bliži Južnim Slavenima, prema zapadu, sjeveru i istoku su se te bliskosti gubile.<ref name="Lončarić82">[http://hrcak.srce.hr/file/103265 Rasprave ZHJ, sv. 21 (1995.)] [[Mijo Lončarić]]: Prostiranje kajkavštine u prošlosti, str. 82.</ref> U svezi s time su osobine današnjeg srednjoslovačkog narječja. Današnje [[srednjoslovačko narječje]] [[slovački jezik|slovačkogslovačkoga jezika]] je u osnovi južnoslavensko, odnosno ima bitne južnoslavenske osobine. <ref name="Lončarić81"/> Kad se prekinula slavenska sveza u Panonskoj nizini, na području današnje Mađarske, ti su se govori odvojili od ostatka Južnih Slavena te od onda pod utjecajem većinskog okružja Zapadnih Slavena primaju zapadnoslavenske osobine.<ref name="Lončarić81"/>
 
Kao standardni jezik slovački je jezik uspostavljen tek polovicom [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Od [[15. stoljeće|15.]] do [[17. stoljeće|17. stoljeća]] služio je kao kulturni jezik u Slovačkoj češki s mnogim slovačkim osobinama. Prvi pokušaji uvođenja slovačkoga književnog jezika zabilježeni su u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Na istoku Slovačke pokušali su to [[Kalvinisam|kalvinisti]], a na zapadu [[Anton Bernolák]]. Međutim, tek je [[Ľudovít Štúr|Ľudovítu Štúru]] u [[1840-ih|četrdesetim godinama 19. stoljeća]] uspjelo uspostaviti književni jezik utemeljen na srednjoslovačkim dijalektima.