Venera: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 53:
 
=== Reljef ===
Srednji nivo Venere, a time i njegov [[polumjer]] od 6 051.4 km, određen je velikim [[nizina]]ma koje zauzimaju gotovo 2/3 [[površina|površine]]. Nizine se blago talasaju, s visinskim razlikama od 1 [[metar|km]]. Ispod srednjeg nivoa, ne dublje od 3 km, leži 1/6 površine planeta. Preostala četvrtina površine leži iznad srednje razine. Prava [[Brdo|brda]] dižu se samo na jednoj desetini površine. Zemljopisne pojave dobile su prvenstveno imena [[božica]] i heroina. Najveća su dva planinska masiva kontinentalnih razmjera, Zemlja Ištar ([[Latinski jezik|lat]]. ''Ishtar Terra'') i Zemlja Afrodite (lat. ''Aphrodite Terra''). Zemlja Afrodite velika je kao pola [[Afrika|Afrike]], a Zemlja Ištar nešto je manja, kao [[Australija]]. Dio Zemlje Ištar zauzima Visoran Lakšmi (lat. ''Lakshmi Planum''), 3.3 km iznad srednje razine, a 2 km nad neposrednom okolinom. Visoravan je nalik [[Tibet]]u, a dva je puta veća. Na jugu je odrezana strminom. U Zemlji Ištar nalazi se najviši vrh planeta, a pripada Gorju Maxwella (lat. ''Maxwell Montes''); izdiže se 10.8 km nad srednjom razinom. Zemlja Afrodita sastoji se od dva [[Gorje|masiva]]. Smještena u [[ekvator]]skom području, u smjeru istok - zapad, prostire se u dužini od 10 000 km. Njeni najviši vrhovi su 9 km. Zapadno od Zemlje nalaze se pukotine duboke 2 km, a duge na stotine kilometara.
 
Manja planinska područja nazvana su regijama. Među njima, ''Beta Regio'' je nalik štitastim (havajskim) vulkanima, a ''Alfa Regio'' je nalik starijoj, razrušenoj prstenastoj planini. ''Beta Regio'' pruža se u smjeru sjever - jug u dužini od 2 000 km. U blizini su se spustile [[svemirske letjelice]] ''Venera 9'' i ''Venera 10'', našavši tla sa svojstvima [[granit]]a i [[bazalt]]a. Sjeverni vrh zove se ''Theia Mons'', a južni ''Rhea Mons''; gore su visoke 4 km. ''Alfa Regio'' leži oko 1.8 km iznad Venerinih nizina. U reljefu Venere nema znakova globalnih gibanja kore. Kora na Veneri mora da je deblja nego na [[Zemljina kora|Zemlji]]. Površina sadrži dosta udarnih [[meteor]]skih kratera s promjerom većim od 75 km. Veliki krateri s promjerom od 400 do 600 km i s centralnim uzvišenjima duboki su samo od 200 do 700 [[metar|m]]. Njihova pojava svjedoči o velikoj starosti površine. Neke velike kružne dubodoline nalikuju [[Mjesečeva mora|Mjesečevim morima]]. Manjak dubokih [[krater]]a i glatkoća reljefa svjedoče o učinkovitosti globalne erozije: [[erozija]] gravitacijom (urušavanjem), eolska erozija (erozija vjetrom), toplinska i kemijska, a možda i geološka. Dublji krateri nalaze se jedino u brdskim područjima, ali oni nisu veći od 160 km, što se oboje dade protumačiti time da su planinski masivi geološki relativno mladi. Manjak malih kratera svjedoči da je Veneru dobro štitila njezina gusta atmosfera, od davnih vremena.
Većinu površine čine ravnice. Ističu se tri područja prozvana "kontinentima": [[Ishtar Terra]] (na sjevernoj polukugli), [[Aphrodite Terra]] (na južnoj polukugli) i [[Beta Regio]] (na ekvatoru). Najviša planina [[Maxwell Montes]] dio je lanca planina koje okružuju visoravan [[Lakshmi Planum]]. Između kontinenata prostiru se [[bazalt]]ne ravnice: [[Atalanta Planitia]], [[Guinevere Planitia]] i [[Lavinia Planitia]].
 
Zbog guste atmosfere većina meteorita jako uspore pad ili potpuno izgore, zbog čega na površini nema [[krater (astronomija)|krater]]a manjih od 3 km u promjeru. Vrlo malen broj kratera i površina pokrivena bazaltom (oko 90% površine) dokaz su čestih izlijevanja lave. Snimci sa sondesvemirske letjelice ''Magellan'' otkrivaju velik broj manjih vulkana[[vulkan]]a (oko 100.000), te stotinjak velikih.
 
=== Svojstva unutrašnjosti planeta ===