Venera: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nadopunio Venera |
|||
Redak 68:
Venera nema [[magnetsko polje]], vjerojatno zbog spore rotacije, nedovoljne da bi rastopljeno željezo u jezgri planeta proizvelo odgovarajući učinak. Budući da nema magnetskog polja, [[sunčev vjetar]] djeluje izravno na gornje slojeve Venerine atmosfere. Smatra se da je Venera imala velike količine vode, poput Zemlje, ali se vodena para pod utjecajem sunčeva vjetra raspala na [[vodik]] i [[kisik]]. Dok se kisik vezao s drugim atomima u spojeve, vodik je, zbog male molekularne mase, lako napustio atmosferu. Pronađeni udjel vodikova izotopa [[deuterij]]a podupire ovu teoriju (ima veću masu i teže napušta atmosferu).
===
Putanja Venere je gotovo kružna sa [[ekscentricitet|ekscentricitetom]] manjim od 0.007. Druga osobitost je u sprezi gibanja Venere i [[Zemlja|Zemlje]]. Sinodička godina ([[tropska godina]]) Venere ''S<sub>g</sub>'' sumjerljiva je s njezinim Sunčevim danom ([[sinodički dan]]):'' S<sub>g</sub>'' = 5∙''S<sub>d</sub>''. To znači da će svake donje (ili svake gornje) [[Konjunkcija (astronomija)|konjukcije]] Venera pokazivati Suncu jednu stranu, a Zemlji onu drugu. No pokazuje se da Venera prilikom svake konjukcije, i donje i gornje, pokazuje Zemlji uvijek istu stranu. Da bi se dobio točniji uvid u mehanizam tog složenog gibanja, određuje se uvjetno "Zemljin dan" Venere ''Z<sub>d</sub>''. To bi bio [[period]] između dva uzastopna prolaza Zemlje odabranim [[meridijan]]om na Veneri, kada bi Venera stajala umjesto Sunca, a Zemlja obilazila oko nje. Zato što se Venera vrti oko svoje osi suprotno od [[Zemljina putanja|okretanja Zemlje oko Sunca]] (revolucije), [[kutna brzina]] prividnog prolaska Zemlje Venerinim meridijanom zbroj je kutne brzine Zemljine revolucije (''ω = 2∙π/A'') i sideričke kutne brzine Venerine vrtnje (''ω<sub>d</sub>= 2∙π/P<sub>d</sub>''):
:<math>\omega_Z=\omega_A +\omega_d </math>
:<math> \, \frac{1}{Z_d} \, =\, \frac{1}{A} \, + \, \frac{1}{P_d} \, </math>
Izlazi da je ''Z<sub>d</sub>'' = 146 dana. Međutim, Venera nije na mjestu Sunca već se giba, pa se putanjom giba i njena os vrtnje. Stoga određeni meridijan na Veneri ne mora svakih 146 dana pokazivati u smjeru Zemlje; pokazivat će samo ako se Venera vidi sa Zemlje u smjeru sa Suncem, a to se događa u trenucima konjukcija. I zaista, vremensko razdoblje od polovice ili cijele Venerine sinodičke godine, cijeli je umnožak "Zemljinog dana": ''S<sub>g</sub>'' = 4∙''Z<sub>d</sub>''. Venera i Zemlja nađu se na istom pravcu sa Suncem svakih 2∙''Z<sub>d</sub>'' (u donjoj i gornjoj konjukciji).
Razlog sinhronizacije gibanja je u međusobnom [[plimna sila|plimnom djelovanju]] Zemlje i Venere. Zemlja izaziva plime na Veneri i mijenja joj brzinu vrtnje sve do trenutka sinhronizacije, kada plima gubi kočeći učinak, odnosno kada je učinak kočenja vrtnje najmanji. Tom pojavom tumači se neobično dug siderički period vrtnje Venere. Ulazeći u najveću blizinu ili daljinu od Zemlje, Venera u istom taktu okreće Zemlji i svoje lice; Venerina vrtnja je sinhronizirana sa [[Zemljina putanja|Zemljinom putanjom]] oko Sunca.
=== Rotacija ===
| |||