Inačica od 6. listopada 2014. u 10:50 uredi Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits →‎Orbita ← Starija izmjena		Inačica od 6. listopada 2014. u 10:59 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits nadopunio Venera Novija izmjena →
Redak 42: === Atmosfera === [[~~Datoteka~~datoteka:Venuspioneeruv.jpg\|mini\|desno\|300px\|[[Oblaci]] u Venerinoj atmosferi.]] [[~~Datoteka~~datoteka:Venus-real color.jpg\|mini\|desno\|300px\|Stvarna [[boja]] oblaka na Veneri. Površina Venere se ne vidi zbog gustog sloja oblaka.]] [[~~Datoteka~~datoteka:Mgn p39146.png\|mini\|desno\|300px\|Udarni [[krater]] na površini Venere (slika je dobivena od [[radar]]skih snimaka).]] [[~~Datoteka~~datoteka:Maat Mons on Venus.jpg\|mini\|desno\|300px\|''Maat Mons'' je najveći [[vulkan]] na Veneri i visok je oko 8 kilometara.]] [[datoteka:Terestial planets comparisons.jpg\|mini\|desno\|300 px\|Usporedba veličina [[Merkur]]a, Venere, [[Zemlja\|Zemlje]] i [[Mars]]a.]] [[Atmosfera]] Venere sastoji se najvećim dijelom od [[ugljikov dioksid\|ugljikovog dioksida]] (96%) i [[dušik]]a (3%). Ostalih 1% čine [[sumporov dioksid]], [[vodena para]], [[ugljikov monoksid]], [[argon]], [[helij]], [[neon]], [[ugljikov sulfid]], [[klorovodik]] i [[fluorovodik]]. [[Oblaci]] se sastoje od [[aerosol]]a [[Sumporna kiselina\|sulfatne kiseline]]. Aerosoli se pri višoj temperaturi isparavaju, podižu uzlaznim strujanjima i na nižoj temperaturi opet [[Ukapljeni plin\|ukapljuju]]. Kemijski sastojci atmosfere veoma su pogubni i otrovni, i u njoj se mogu javljati [[oborine]] od najkorozivnijih [[kiselina]]: sulfatne, klorovodične, fluorovodične. Vode ne može biti u obilju zbog [[Higroskopnost\|higroskopičnosti]] sulfatne kiseline; atmosfera je veoma "suha". Ako je [[voda\|vode]] nekada bilo, vodena se para u višim slojevima pod djelovanjem [[Sunčeva svjetlost\|Sunčeve svjetlosti]] rastavljala na sastavne dijelove, a [[vodik]] se oslobađao u [[svemir]]. Homosfera se diže do 150 [[metar\|km]]. Miješanje atmosfere podržavano je danju grijanjem odozdo, a noću hlađenjem odozgo. Najviši dijelovi atmosfere sastoje se gotovo isključivo od vodika; vodikov ovoj zapažen je oko planeta do visine od 20 000 km. Line 62 ⟶ 63: === Svojstva unutrašnjosti planeta === [[datoteka:Venusorbitsolarsystem.gif\|mini\|desno\|300 px\|Prikaz Venerine (eng. ''Venus'') i Zemljine (eng. ''Earth'') putanje ono Sunca (eng. ''Sun'').]] [[datoteka:Venerin tranzit.png\|mini\|desno\|300px\|Ne događa se svaki put [[Venerin prijelaz]], kad se Venera nađe između [[Zemlja\|Zemlje]] i Sunca, jer se ravnine gibanja Venere i Zemlje oko Sunca razlikuju za 3.4[[Stupanj (kut)\|°]], pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska.]] [[Datoteka:VenusTransit1998.jpg\|mini\|desno\|300 px\|[[Venerin prijelaz]] ili [[Tranzit (astronomija)\|tranzit]] Venere preko [[Sunce\|Sunčevog diska]].]] Pretpostavlja se da je građa Venera slična Zemlji. [[željezo\|Željezna]] jezgra zauzima središte planeta i promjera je oko 3000 km. Iznad jezgre nalazi se otopljeni kameni omotač koji zauzima većinu volumena planeta. Prema novijim podacima dobivenim sa ~~sonde~~[[svemirske letjelice]] [[Magellan (letjelica)\|Magellan]], Venerina kora je deblja i čvršća nego što se ranije pretpostavljalo. Smatra se da Venera nema pokretne [[tektonska ploča\|tektonske ploče]] poput Zemlje, nego da naprezanja u omotaču u pravilnim razmacima izbacuju [[lava\|lavu]] na površinu. Zbog toga je većina površine nastala nedavno (prije nekoliko stotina milijuna godina), dok su najstariji dijelovi stari oko 800 milijuna godina. Novija istraživanja pokazuju da je Venera ~~vulkanski~~[[vulkan]]ski aktivna u izoliranim područjima. === Magnetosfera ===

Venera: razlika između inačica