Venera: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nadopunio Venera |
|||
Redak 72:
=== Putanja ili orbita ===
Putanja Venere je gotovo kružna sa [[ekscentricitet|ekscentricitetom]] manjim od 0.007. Druga osobitost je u sprezi gibanja Venere i [[Zemlja|Zemlje]]. Sinodička godina ([[tropska godina]]) Venere ''S<sub>g</sub>'' sumjerljiva je s njezinim Sunčevim danom ([[sinodički dan]]):'' S<sub>g</sub>'' = 5∙''S<sub>d</sub>''. To znači da će svake donje (ili svake gornje) [[Konjunkcija (astronomija)|konjukcije]] Venera pokazivati Suncu jednu stranu, a Zemlji onu drugu. No pokazuje se da Venera prilikom svake konjukcije, i donje i gornje, pokazuje Zemlji uvijek istu stranu. Da bi se dobio točniji uvid u mehanizam tog složenog gibanja, određuje se uvjetno "Zemljin dan" Venere ''Z<sub>d</sub>''. To bi bio [[period]] između dva uzastopna prolaza Zemlje odabranim [[meridijan]]om na Veneri, kada bi Venera stajala umjesto Sunca, a Zemlja obilazila oko nje. Zato što se Venera vrti oko svoje osi suprotno od [[Zemljina putanja|okretanja Zemlje oko Sunca]] (revolucije), [[kutna brzina]] prividnog prolaska Zemlje Venerinim meridijanom zbroj je kutne brzine Zemljine revolucije (''ω = 2∙π/A'') i sideričke kutne brzine Venerine vrtnje (''ω<sub>d</sub>= 2∙π/P<sub>d</sub>''):
Line 83 ⟶ 82:
Razlog sinhronizacije gibanja je u međusobnom [[plimna sila|plimnom djelovanju]] Zemlje i Venere. Zemlja izaziva plime na Veneri i mijenja joj brzinu vrtnje sve do trenutka sinhronizacije, kada plima gubi kočeći učinak, odnosno kada je učinak kočenja vrtnje najmanji. Tom pojavom tumači se neobično dug siderički period vrtnje Venere. Ulazeći u najveću blizinu ili daljinu od Zemlje, Venera u istom taktu okreće Zemlji i svoje lice; Venerina vrtnja je sinhronizirana sa [[Zemljina putanja|Zemljinom putanjom]] oko Sunca.
===
Venera se sporo [[retrogradno gibanje|retrogradno]] vrti, to jest okreće se u smjeru od istoka prema zapadu, za razliku od većine ostalih planeta (retrogradnu rotaciju ima još [[Uran (planet)|Uran]]). To znači da je smjer vrtnje (rotacije) suprotan smjeru okretanja oko Sunca (revolucija). Nije sasvim siguran razlog ove pojave, a pretpostavlja se da je uzrok sudar s većim tijelom (moguće [[asteroid]]om) u vrijeme
==== Zvjezdano i Sunčevo vrijeme ====
Dužina Sunčeva dana ([[sinodički dan]]) nalazi se pomoću donjeg izraza ([[Nikola Kopernik]]), s time što je u slučaju Venere za zvjezdani dan ([[siderički dan]]) potrebno uvrstiti negativnu vrijednost.
:<math> \, \frac{1}{S_d} \, =\, \frac{1}{P_d} \, - \, \frac{1}{P_g} \, </math>
gdje je: ''S<sub>d</sub>'' - [[sinodički dan]] [[Terestrički planet|unutarnjeg planeta]]; ''P<sub>d</sub>'' - [[siderički dan]] unutarnjeg planeta; ''P<sub>g</sub>'' - [[Tropska godina|sinodička godina]] unutarnjeg planeta.
Tada za [[Sinodički dan|Sunčev dan]] Venere izlazi - 116.8 [[dan]]a, a smisao dobivenog negativnog predznaka je u tome što je smjer dnevnog gibanja Sunca na Venerinu obzoru suprotan smjeru na Zemlji. Kada bi promatrač na Veneri gledao u smjeru juga, vidio bi kako Sunce izlazi na desnoj strani obzora (koja je na Zemlji zapad), a zalazi na lijevoj strani obzora (koje je nama istok). Dan na Veneri je oko 2 puta kraći od njezine godine.
==== Venerin prijelaz ====
[[Venerin prijelaz]] ili Venerin [[Tranzit (astronomija)|tranzit]] je prijelaz Venere ispred [[Sunce|Sunca]] i zakrivanje dijela njegova kruga. Ne događa se svaki put kad se Venera nađe između [[Zemlja|Zemlje]] i Sunca jer se ravnine gibanja Venere i Zemlje oko Sunca razlikuju za 3.4[[Stupanj (kut)|°]], pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. Pojavljuje se 4 puta u 243 [[godina|godine]] i obično traje po nekoliko [[sat]]i (prijelaz 2012. trajao je 6 sati i 40 [[minuta]]): između prve i druge pojave razmak je 8 godina (s nekoliko dana razlike) između druge i treće pojave razmak je 105.5 godina, između treće i četvrte opet 8 godina, a do novoga ciklusa treba čekati 121.5 godina.
Vrijeme Venerinog prijelaza 1631. predvidio je [[Johannes Kepler]]; njegove je proračune usavršio [[Jeremiah Horrocks]], koji je prijelaz motrio 1639. metodom projekcije, što i danas prakticiraju [[Amaterska astronomija|amateri]]. Prijelazi nisu potpuno vidljivi s cijele Zemlje, tj. prijelaz Venere ne mogu vidjeti promatrači iz onih dijelova Zemlje na kojima je u vrijeme prijelaza noć. Venerin je prijelaz kroz povijest bio popraćen velikom mobilizacijom [[znanstvenik]]a i opreme i organiziranjem ekspedicija i međunarodnih suradnji kako bi se promatrao iz različitih dijelova svijeta. [[Ruđer Bošković]] je za britanski ''Royal Society'' sudjelovao u organiziranju dviju takvih ekspedicija ([[Istanbul]] 1761. i [[Kalifornija]] 1769.). Venerini prijelazi poslužili su za određivanje Sunčeve [[paralaksa|paralakse]], odnosno udaljenosti Zemlje od Sunca (prema metodi [[Edmond Halley|Edmonda Halleya]]), zatim za procjenu Venerina [[promjer]]a, a pri prijelazu 1761. [[Mihail Vasiljevič Lomonosov]] zapazio je Venerinu [[atmosfera|atmosferu]].
Prije prvih preciznih [[kronometar (sport)|kronometara]], Venerin prijelaz promatrao se i radi određivanja mjesnoga meridijana ([[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]). Tako je i ekspedicija [[James Cook|Jamesa Cooka]] s pomoću promatranja Venerina prijelaza 1769. precizno odredila položaj [[Tahiti]]ja. <ref> '''Venerin prijelaz (Venerin tranzit)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64250] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
▲Nije sasvim siguran razlog ove pojave, a pretpostavlja se da je uzrok sudar s većim tijelom (moguće [[asteroid]]om) u vrijeme formiranja planeta. Osim ove pojave, periodi rotacije Venere i njenog kretanja oko Sunca sinkronizirani su tako da je Venera uvijek okrenuta prema Zemlji istom stranom u vrijeme kada su dva planeta najbliži jedan drugome. To može biti rezultat djelovanja [[plimna sila|plimnih sila]] među planetima, a možda je samo slučajnost.
== Povijest ljudskog istraživanja ==
| |||