Vodena para: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 4:
Vodena para je bezbojan plin. Pri normalnim [[tlak]]om od 1,013 [[bar (jedinica)|bara]], voda vrije na 100 °C. Jedan kg vode prelazi u 1,673 m<sup>3</sup> vodene pare. To zahtijeva [[energija|energiju]] od 2,257 kJ. Vodena para je kao staklenički plin dio [[atmosfera|atmosfere]]. Atmosferska vodena para je najučinkovitiji staklenički plin i uzrokuje, da je prosječna temperatura na [[Zemlja|Zemlji]] oko 15 °C i što je pogodno za [[život]] i razvoj [[živa bića|živih bića]].
 
Vodena para ima važnu ulogu u [[industrija|industriji]]. Zajedno s vodom važan je medij za prijenos [[toplina|topline]], [[električna energija|električne energije]] ili čak i za mehanički rad. Vodena je para tijekom prve polovice [[19. stoljeće|19. stoljeća]], postala primarna pokretačka snaga industrije i [[promet]]a. Tako se 19. stoljeće ponekad naziva i stoljećem pare. I danas se vodena para koristi za pogon [[turbina]] za [[termoelektrana|termoelektrane]], [[nuklearna elektrana|nuklearne elektrane]], a imat će primjenu i u [[budućnost]]i.[[* [[Rasprskuvaci na Vodena prasina ]]{{http://www.ovlaznuvaci.mk}}
 
Vodena para je [[plin]]ovito stanje [[voda|vode]]. Ona može nastati [[Hlapljenje|hlapljenjem]], [[Isparavanje|isparavanjem]] vode ili [[Sublimacija|sublimacijom]] [[led]]a. Vodena para je lakša od [[zrak]]a i zato su prisutne stalno [[konvekcija|konvekcijske]] struje u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]], koji je podižu i stvaraju [[Oblaci|oblake]]. Ona je jaki [[Staklenički plinovi|staklenički plin]], uz ostale plinove kao što su [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikov dioksid]] i [[metan]].