Razlika između inačica stranice »Suradnik:Weraasd/Pješčanik«

bez sažetka
{{Infookvir političar
|ime= Svetozar Delić
|datum rođenja= [[31. kolovoza]] [[1885.]]
|mjesto rođenja=[[Petrinja]], [[Hrvatska]] <small>(tada [[Austro-Ugarska]])</small>
|datum smrti= [[25. listopada]] [[1967.]]
|mjesto smrti= [[Samobor]], [[Hrvatska]] <small>(tada [[SFRJ]])</small>
|slika=
|veličina=
|opis slike=
|stranka=[[Komunistička partija Jugoslavije|Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)]] <small>(1919. - 1923.)</small>
|supruga=Paulina Wallner
|suprug=
|položaj=21. [[Zagreb|zagrebački]] gradonačelnik
|čin2= 21. [[Zagreb|zagrebački]] gradonačelnik
|čin3=
|zanimanje= činovnik
|fusnote= *nakon tri dana, smjenjuje ga zemaljska vlada, na poticaj [[kralj Aleksandar|kralja Aleksandra]].
|nasljednik= [[Dragutin Tončić]] <small>(povjerenik)</small>
|prethodnik= [[Stjepan Srkulj]]
|mandat_start= [[16. travnja]] [[1920.]]
|mandat_kraj= [[19. travnja]] [[1920.]]*
}}
 
Svetozar Delić (rođen 31. 8. 1885. u Petrinji, [[Austro-Ugarska]] (danas [[Hrvatska]]); umro 25. 10. 1967. u [[Samobor]]u [[SFRJ]] (danas [[Hrvatska]]). Bio je gradonačelnik Zagreba u 1920. godini. Izabran je na listi KPJ.
 
Kao maturant pripada socijalističkoj grupi (časopisa Naša snaga 1904.). Od 1905. je u Glavnom odboru Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije i do 1919. radi u Okružnoj blagajni u Zagrebu. Pretežno deluje u sindikalnim i zadružnim organizcijama. Godine 1919. je njihov poverenik u Narodnom veću.
 
Pripada stranci levih obeležja, a zatim ulazi u Socijalističku radničku partiju Jugoslavije (komunista). Njena lista na izborima za gradsko zastupstvo uz Zagrebu 21. 3. 1920. dobija 20 mesta (od 50), pa je Delić, kao predsednik Kluba komunističkih gradskih zastupnika 15. 4. 1920 sa 27 glasova (od 45) izabran za gradonačelmika. Zemaljska vlada ga je onemogućila u zaključku sa izbora i postavila svog poverenika, a zatim poništenjem zakletve komunističkih zastupnika i zaključka o njegovom izboru (26. 4. 1920.)
 
Na Vukovarskom kongresu 1920. Delić se opredelio za centrumaše. Bio je direktor Radničke konzumne zadruge i Radničke štedne zadruge.
 
Godine 1923. povukao se iz političkog života.
 
Izvori[uredi - уреди]
Franjo Buntak i ostali (1984.) Iz starog i novog Zagreba VI. Izdanja Muzeja grada Zagreba.
Zvonimir Milčec (1993.) Zagrebački gradonačelnici. Alfa. ISBN 953-168-010-8.
Z. Šimpnčić: Mesna politička organizacija SRPJ(k) Zagreba i izbori za gradsko zastipstvouZagrebu 21. ožujka 1920 godine, Revolucionarni radnički pokret u Zagrebu između dva rata. Zagreb 1968.
Tekst Vlade Oštrića, naučnog saradnika Instizuta za historiju radničkog pokreta Hrvatskeu Zagrebu u Enciklopediji Jugoslavije JLZ Zagreb 1984.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Žumberački uskoci, naziv je skupinu ljudi i ratnika koja se počela naseljavati na Žumberak 1530. godine, na poziv austrijskog cara Ferdinanda. Oni su bili prebjezi iz osmanskog carstva, koji su ''uskočili'' na područje Žumberka koje je, zbog turskih provala, bilo poharano i gotovo bez stanovništva. Car Ferdinand uskočkom je stanovništvu podijelio privilegije; bili su slobodni, ničiji kmetovi, uz slobodu dobili su i zemlju, ali zauzvrat su imali obvezu sudjelovati u ratu protiv osmanskog carstva i štiti Kranjsku i austrijske zemlje, kao i okolicu (Zagreb, Metlika, Samobor...) od turskih napada i pustošenja.
 
327

uređivanja