Razlika između inačica stranice »Željko Jozić«

Obrisano 49 bajtova ,  prije 6 godina
bez sažetka
== Životopis ==
 
Rođen je 21. svibnja 1970.<ref>http://ihjj.hr/profile/zeljko-jozic/27/ (pristupljeno 21. svibnja 2013.)</ref> godine u Vinkovcima; odrastao i osnovno obrazovanje stekao u Županji. Klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu i Đakovu, a studij jugoslavistike na osječkom Pedagoškom fakultetu (danas Filozofski fakultet) upisao je 1990. godine. Od 1991. godine prelazi u [[Zagreb]], gdje na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] nastavlja studij [[Kroatistika|kroatistike]]. Studij [[Latinski jezik|latinskog jezika]] upisao je 1992. godine. Od 1993. godine radi kao honorarni suradnik na [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatskoj televiziji]] u Službi za jezik i govor sve do 2003. godine, i to ponajprije kao [[lektor]] i jezični savjetnik, ali i kao [[novinar]] za potrebe jezičnih emisija. Godine 1996. diplomirao je s temom o jeziku proznih djela [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]] (povjerenstvo: prof. dr. [[Marko Samardžija]], mentor, prof. dr. [[Josip Silić]], prof. dr. [[Ivo Pranjković]]). U svibnju 1997. upisuje poslijediplomski studij opće lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
 
Od 1997. godine zaposlen je u [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] kao znanstveni novak na projektu Hrvatski dijalektološki atlas. Godine 2001. magistrirao je s temom ''Fonologija govorâ brodskoga Posavlja'' (povjerenstvo: dr. sc. [[Mira Menac-Mihalić]], mentorica, dr. sc. [[Vida Barac-Grum]], dr. sc. Mijo Lončarić).
 
Od 2003. godine prelazi na institutski projekt Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, sa zadaćom digitalizacije istoimena rječnika. U dvogodišnjem razdoblju digitalizirao je šest svezaka Rječnika te preostala četiri računalno ujednačio (sveukupno 10 svezaka).
 
Godine 2005. obranio je doktorsku disertaciju ''Morfološko-naglasna poredbena analiza ikavskojekavskih štokavskih govora oko Županje i Orašja'' (povjerenstvo: akademik [[Milan Moguš]], predsjednik, dr. sc. Mira Menac-Mihalić, mentorica, akademik [[Milan Moguš]], prof. dr. [[Ljiljana Kolenić]]). Od svibnja iste godine radi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje na projektu Hrvatska jezična mrežna riznica, a uz to je i suradnik na regionalnom međujadranskom projektu ''Interadria, Interreg IIA – Transfrontaliero Adriatico'': Digitalizacija rukopisnoga rječnika [[Ivan Tanzlingher Zanotti|Ivana Tanzlinghera Zanottija]], što je rezultiralo mrežnim izdanjem navedenoga rječnika. Zajedno s ostalim suradnicima iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Italija|Italije]] u nepune tri godine digitalizirao je [http://tanzlingher.filosofia.sns.it/ ''Vocabolario di tre nobilissimi linguaggi italiano, illirico, e latino''] koji obaseže 1.3161316 stranica rukom pisanoga teksta velikoga formata.
 
Od 2007. godine voditelj je znanstvenoga projekta Digitalna obradba hrvatske narječne građe, a od 2009. voditelj je Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Od iste godine predsjednik je Etičkoga povjerenstva Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (do 2012. godine), kojemu je član od 2006. godine. Od 2004. godine član Odbora za dijalektologiju Razreda za filološke znanosti HAZU-a, a od 2009. član hrvatskog odbora Europskoga lingvističkog atlasa (ALE).
Od 2003. do 2006. sudjelovao u radu Povjerenstva za odobravanje udžbenika hrvatskoga jezika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, a pri istom ministarstvu od ožujka 2010. do ožujka 2012. bio je član Stručnoga povjerenstva za znanstveno izdavaštvo. U razdoblju od 2005. do 2007. recenzent je nekoliko osnovnoškolskih udžbenika hrvatskoga jezika za [[Školska knjiga|Školsku knjigu]]. Bio je jezični savjetnik i lektor medijskih ili izdavačkih kuća i ustanova: Hrvatska radiotelevizija, [[EPH]], [[CARNet]], Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa, Masmedia, Continuum, Millenium promocija, Nova arka, Disput i brojnih drugih.
 
Od 2011. godine član je Izvršnog uredništva ''Rasprava Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje'', a izvršni je urednik ''Rasprava Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje'' za broj 37. (sv. 1 i 2). Od 2012. godine glavni je urednik [http://rasprave.ihjj.hr/ ''Rasprava: Časopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje''].
 
Od 15. svibnja 2012. godine ravnatelj je Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
 
U lipnju 2012. godine pokrenuo je izradu [http://www.pravopis.hr ''Hrvatskoga pravopisa''] Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Kao autori izabrani su isključivo institutski znanstvenici (14 doktora filoloških znanosti), a radna inačica postavljena je na mrežne stranice Instituta uz poziv na javnu raspravu koja je trajala od 15. travnja do 15. svibnja. Konačna inačica predstavljena je javnosti 27. lipnja 2013. godine i od toga je dana trajno javno dostupna na mrežnoj adresi www.[[pravopis.hr]].
 
Od jeseni 2013. godine predavač je grupe kolegija hrvatskoga jezika na prvoj Visokoj školi za komunikacijski menadžment [http://www.bernays.hr/hrvatski/predavaci_7/dr-sc-zeljko-jozic_66/ Edward Bernays] u Zagrebu.
145

uređivanja