Željko Jozić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 15:
== Životopis ==
Rođen je 21. svibnja 1970.<ref>http://ihjj.hr/profile/zeljko-jozic/27/ (pristupljeno 21. svibnja 2013.)</ref> godine u Vinkovcima; odrastao i osnovno obrazovanje stekao u Županji. Klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu i Đakovu, a studij jugoslavistike na osječkom Pedagoškom fakultetu (danas Filozofski fakultet) upisao je 1990. godine. Od 1991. godine prelazi u [[Zagreb]], gdje na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] nastavlja studij [[Kroatistika|kroatistike]]. Studij [[Latinski jezik|latinskog jezika]] upisao je 1992. godine. Od 1993. godine radi kao honorarni suradnik na [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatskoj televiziji]] u Službi za jezik i govor sve do 2003. godine, i to ponajprije kao [[lektor]] i jezični savjetnik, ali i kao [[novinar]] za potrebe jezičnih emisija. Godine 1996. diplomirao je s temom o jeziku proznih djela [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]] (povjerenstvo: prof. dr. [[Marko Samardžija]], mentor, prof. dr. [[Josip Silić]], prof. dr. [[Ivo Pranjković]]). U svibnju 1997. upisuje poslijediplomski studij opće lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Od 1997. godine zaposlen je u [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] kao znanstveni novak na projektu Hrvatski dijalektološki atlas. Godine 2001. magistrirao je s temom ''Fonologija govorâ brodskoga Posavlja'' (povjerenstvo: dr. sc. [[Mira Menac-Mihalić]], mentorica, dr. sc. [[Vida Barac-Grum]], dr. sc. Mijo Lončarić).
Od 2003. godine prelazi na institutski projekt Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, sa zadaćom digitalizacije istoimena rječnika. U dvogodišnjem razdoblju digitalizirao je šest svezaka Rječnika te preostala četiri računalno ujednačio (sveukupno 10 svezaka).
Godine 2005. obranio je doktorsku disertaciju ''Morfološko-naglasna poredbena analiza ikavskojekavskih štokavskih govora oko Županje i Orašja'' (povjerenstvo: akademik [[Milan Moguš]], predsjednik, dr. sc. Mira Menac-Mihalić, mentorica
Od 2007. godine voditelj je znanstvenoga projekta Digitalna obradba hrvatske narječne građe, a od 2009. voditelj je Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Od iste godine predsjednik je Etičkoga povjerenstva Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (do 2012. godine), kojemu je član od 2006. godine. Od 2004. godine član Odbora za dijalektologiju Razreda za filološke znanosti HAZU-a, a od 2009. član hrvatskog odbora Europskoga lingvističkog atlasa (ALE).
Redak 29:
Od 2003. do 2006. sudjelovao u radu Povjerenstva za odobravanje udžbenika hrvatskoga jezika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, a pri istom ministarstvu od ožujka 2010. do ožujka 2012. bio je član Stručnoga povjerenstva za znanstveno izdavaštvo. U razdoblju od 2005. do 2007. recenzent je nekoliko osnovnoškolskih udžbenika hrvatskoga jezika za [[Školska knjiga|Školsku knjigu]]. Bio je jezični savjetnik i lektor medijskih ili izdavačkih kuća i ustanova: Hrvatska radiotelevizija, [[EPH]], [[CARNet]], Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa, Masmedia, Continuum, Millenium promocija, Nova arka, Disput i brojnih drugih.
Od 2011. godine član je Izvršnog uredništva
Od 15. svibnja 2012. godine ravnatelj je Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
U lipnju 2012. godine pokrenuo je izradu [http://www.pravopis.hr ''Hrvatskoga pravopisa''] Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Kao autori izabrani su isključivo institutski znanstvenici
Od jeseni 2013. godine predavač je grupe kolegija hrvatskoga jezika na prvoj Visokoj školi za komunikacijski menadžment [http://www.bernays.hr/hrvatski/predavaci_7/dr-sc-zeljko-jozic_66/ Edward Bernays] u Zagrebu.
|