Čehoslovačka: razlika između inačica

'''Čehoslovačka''' je bila [[državaSrednja Europa|srednjoeuropska]] koja je[[država]] nastala kao državna zajednica [[Češka|Češke]] i [[Slovačka|Slovačke]], a trajalapostojala je od [[1918.]] do [[1939.]] godine, te od [[1945.]] do [[1992.]] godine. Obuhvaćala je povijesne zemlje Češku, [[Moravska|Moravsku]] i Slovačku.

ČehoslovačkaU jerazdoblju bilaod državakraja uDrugog [[Srednjasvjetskog Europa|srednjojrata Europi]]pa veličinesve do raspada 1992. godine Čehoslovačka se prostirala na površini od 127.900 [[Četvorni kilometar|km²]] i imala 15.700.000 stanovnika (1992.).

Po Ustavu iz 1960. godine Čehoslovačka jeSocijalistička Republika bila je [[Federacija|federalna država]] koju su sačinjavale Socijalistička Republika Češka i Socijalistička Republika Slovačka.

Nastala koncem [[1. svjetski rat|I. svjetskoga rata]] (1918.) ujedinjenjem nekoliko provincija [[raspad Austro-Ugarske|urušene]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. Službeno ju je proglasila nezavisnom državom 28. listopada 1918. skupina najutjecajnijih političara ([[Tomáš Masaryk]], [[Edvard Beneš]] i dr.). Odmah nakon proglašenja nezavisnosti, Čehoslovačku su priznale članice [[antanta|Antante]]. U međuratnom razdoblju Čehoslovačka je bila jedna od gospodarski najrazvijenijih i politički najstabilnijih zemalja srednje i istočne Europe s razvijenim sustavom parlamentarne demokracije. TijekomU dugatom međuratnog razdobljarazdoblju predsjednik Čehoslovačke bio je [[Tomáš Garrigue Masaryk|Tomáš G. Masaryk]] (1918.–1935.).

Nakon dolaska [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast u Njemačkoj 1933., znatnabrojna njemačka manjina na zapadu Čehoslovačke u [[Sudeti]]ma (oko 3,5 milijuna [[nijemci|Nijemaca]]) priklonila se nacističkoj ideologiji i podupirala ideju ujedinjenja toga područja s [[Treći Reich|Njemačkom]]. Nakon [[Münchenski sporazum|sporazuma u Münchenu]] (29. rujna 1938.) [[Francuska]] i [[Velika Britanija]] dopustile su Njemačkoj okupaciju svih područja u Češkoj u kojima su Nijemci činili većinu, ia već 1939. njemačka vojska okupirala je i ostatak Čehoslovačke. Češku i Moravsku pretvorivšipretvorila ihje u protektorat, a [[Slovačka]] je postala nezavisna država iako je tijekom cijeloga [[Drugi svjetski rat|II. svjetskoga rata]] vojno i politički bila podređena Njemačkoj. Godine 1940. u Londonu je osnovana privremena vlada Čehoslovačke u progonstvu na čelu s Edvardom Benešom. U kolovozu 1944. na istočne granice Čehoslovačke došla je [[Crvena armija|sovjetska vojska]], a zemlja je konačno oslobođena u svibnju 1945. ([[Prag]] 10. svibnja).

Odmah nakon rata Čehoslovačkoj su priznate granice iz razdoblja prije [[Münchenski sporazum|Münchenskoga sporazuma]] (s iznimkom Zakarpatske oblasti koja je pripojena sovjetskoj Ukrajini), a iz Sudetske oblasti iseljeni su svi stanovnici njemačke nacionalnosti. Na parlamentarnim izborima 1946. najviše glasova (38%) dobila je [[Komunistička partija]] Češke, koja je formirala koalicijsku vladu na čelu s [[Klement Gottwald|Klementom Gottwaldom]]. Zbog nesuglasica oko prihvaćanja [[Marshallov plan|Marshallova plana]], ta se vlada raspala pa je u veljači 1948. osnovana nova koalicijska vlada komunista i socijalista. Iste godine dolazi do ujedinjenja komunističkih partija Češke i Slovačke sa Socijaldemokratskom strankom. Godine 1949. Čehoslovačka postaje članica SEV-a, a 1955. [[Varšavski pakt|Varšavskoga pakta]].

Od novog ustava iz 1960. službeni je naziv države Čehoslovačka Socijalistička Republika (ČSSR). Tzv. kultKult ličnosti u Čehoslovačkoj dostiže vrhunac u vrijeme predsjednika [[Antonin Novotný|Antonína Novotnoga]], izabranog 1957., kada zemlja ulazi i u duboku gospodarsku krizu.

Na plenumu Centralnoga komiteta Komunističke partije Čehoslovačke u siječnju 1968. Novotný je smijenjen, a za novoga partijskogapartijskog sekretara izabran je [[Alexander Dubček]]. Dana 30. ožujka iste godine Novotný je smijenjen i s položaja predsjednika republike, a za novoga je postavljen [[Ludvík Svoboda]]. U novoizabrani Prezidij Komunističke partije Čehoslovačke također su postavljeni novi ljudi skloni reformama. Centralni komitet Komunističke partije Čehoslovačke donio je 5. travnja novi politički i gospodarski program reforma. Time je počelo takozvano praško proljeće.

Do početka [[1980-ih]] novi gospodarski programi pokazali su se potpuno neuspješnineuspješnima i Čehoslovačka je ušla u duboku ekonomsku krizu. Na političkom planu Husák je uspješno eliminirao sve političke protivnike, a rad u kulturnim i znanstvenim ustanovama uvjetovao je članstvom u Komunističkoj partiji. Godine 1977. skupina intelektualaca potpisala je peticiju (Povelja 77) protiv Husákova režima, zbog čega su mnogi od njih zatvoreni. Ta je skupina imala vodeću ulogu u takozvanoj [[baršunasta revolucija|baršunastoj revoluciji]] koja je uzrokovala ukinuće socijalizma u Čehoslovačkoj potkraj 1989. Dana 17. studenoga te godine održana je komemoracija povodom 50. godišnjice studentskih demonstracija u [[Prag]]u okupiranom od nacista. Nasilje policije tom je prigodom izazvalo demonstracije u svim većim gradovima u zemlji.

Demokratske snage predvodio je Građanski forum, na čelu s piscem [[Václav Havel|Václavom Havelom]], koji je u prosincu 1989. izabran za predsjednika Čehoslovačke. Na prvim slobodnim izborima u lipnju 1990. Građanski forum dobio je većinu u parlamentu. U lipnju 1991. posljednje [[crvena armija|sovjetske postrojbe]] napustile su zemlju. Godine 1991.–1992. dolazi do slabljenja federacije, te se izražava težnja [[Slovaci|Slovaka]] i [[Česi|Čeha]] za neovisnim državama. Na parlamentarnim izborima u lipnju 1992. za češkoga premijera izabran je [[Václav Klaus]], a za slovačkoga [[Vladimír Mečiar]]. U studenome 1992. poslanicizastupnici u Narodnom parlamentu izglasali su dokinuće Čehoslovačke koje je formalno proglašeno 31. prosinca 1992. Time je Čehoslovačka mirnim putem podijeljenja na [[Češka|Češku]] i [[Slovačka|Slovačku]].