bez sažetka
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 1:
'''Dekonstrukcija''' kao [[filozofija|filozofska]] [[doktrina]] je sustav [[analiza|analize]] i kritike koja vodi ka razotkrivanju razlika između strukture i osnove značenja subjekta. Dekonstrukcija se javlja u mnogim znanstvenim disciplinama a prvenstveno u [[lingvistika|lingvistici]], [[književnost]]i, [[arhitektura|arhitekturi]] i [[umjetnost]]i.
Dekonstrukcija se prvi put pojavljuje u književnosti, a sustav je razvio [[Francuska|francuski]] filozof [[Jacques Derrida]] u svojim dekonstrukcijskim analizama zapadnih filozofa. U svojim analizama Derrida pokazuje kako se književno djelo ne može promatrati samo kao djelo jednog pisca nego kao rezultat konflikata unutar jedne kulturne sredine ili mišljenja.
Osnovna osobina dekonstrukcije je da u svojoj analizi upoređuje binarne suprotnosti (npr. muškost i ženskost, [[homoseksualnost]] i [[heteroseksualnost]]) te da umjesto opisivanja njihove stroge kategorizacije prikaže koliko su takve suprotnosti u biti izmješane i koliko je nemoguće da se u potpunosti razdvoje. Cilj je da se prikaže da kategorije i kategorizacije ne postoje u apsolutnim i strogim značenjima.▼
Dekonstrucijska djela u svom obliku prikazuju više mišljenja i značenja u jednom trenutku koja su često u uzajamnom konfliktu i suprotnosti. Pri usporedbi dekonstrukcijskog i tradicionalnog djela mogu se primjetiti i otkriti koja mišljenja i suprotnosti su bili ignorirani u djelu nastalom tradicionalnom metodom stvaranja.
▲Osnovna osobina dekonstrukcije je da u svojoj analizi upoređuje binarne suprotnosti (npr. muškost i ženskost, [[homoseksualnost]] i [[heteroseksualnost]]), te da umjesto opisivanja njihove stroge kategorizacije
<!-- Ovaj odlomak nema previše smisla i nejasno je artikuliran -- Dekonstrukcija je izuzetno kontraverzna doktrina u akademskom svijetu dok se u javnosti često upotrebljava kao primjer koliko su akademci i intelektualci neupućeni u životne stvarnosti. Bez obzira na to dekonstrukcija je iznimno moćna doktrina u filozofiji, književnosti i arhitekturi kao sustav za stvaranje kritike i teorije.-->
Line 7 ⟶ 11:
U knjizi ''Higher Superstition'' iz 1994. god. optužuju Gross i Levitt Derridu i njegove pobornike da su pokrenuli val ogorčenog polemiziranja i osporavanja svega, pri čemu Derrida dolazi u ironičnu poziciju da inzistira da neki tekstovi - osobito njegovi vlastiti - ipak imaju jedan posve određeni značaj: takav koji potvrđuje ispravnost njegovih teza. Pri tome opažaju da se filozofi rijetko uspijevaju okoristiti idejama koje predlaže Derrida, ali ih na jedan pomodni način naveliko koriste literarni kritičari; naposljetku nalaze da u svojim tekstovima one točke koje ne može objasniti popunjava Derrida "čistim blefiranjem" (eng. ''sheer bluff'') i neutemeljenom pretencioznošću, koju nasljeduju i Derridini "klonovi" među ljevičarskim intelektulcima koji na neprincipijelan način dovode u pitanje smisao cjelokupne literature i znanosti Zapada.<ref>[http://books.google.hr/books?id=qXXtDEgo9V8C&q=trendy#v=snippet&q=bluff&f=false "Higher Superstition: The Academic Left and Its Quarrels with Science"], Paul R. Gross i Norman Levit, JHU Press, 1997., str. 49-50 i 75-79</ref>
== Vidi također ==
| |||