Inačica od 17. listopada 2014. u 03:42 uredi Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 17. listopada 2014. u 03:59 uredi ukloni ovu izmjenu Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Vjekoslav Maštrović''' ~~(u izvorima na talijanskom: Stanislao Mastrovich)~~ ([[Zadar]], [[18. listopada]] [[1913.]] {{-–}} Zadar, [[17. prosinca]] [[1986.]]) je bio hrvatski [[povjesničar]] i kulturni radnik. == Životopis == Rodio se je 1913. kao najmlađe, četrnaesto dijete u obitelji. U rodnom je gradu pohađao pučku školu. U međuvremenu Zadar je pao pod Italiju te kao prognanik napušta grad, a pučku školu završava u Osijeku, gdje je pohađao i gimnaziju. U Osijeku se aktivirao u hrvatskim društvima, gdje je vodio [[Hrvatski skauti\|Hrvatske skaute]], bio prvakom [[Hratski sokol\|Hrvatskog sokola]] i predsjedavao Društvom dalmatinskih Hrvata. Studirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirao i doktorirao. 1937. se je zaposlio u sudskoj službi. Radio je u Osijeku, Zagrebu i Zadru sve do 1947. godine. Nakon toga otišao je obnašati novu dužnost. Bio je ravnateljem zadarske Naučne biblioteke (danas Znanstvene knjižnice) kojoj je obnovio rad. Dužnost je obnašao do 1960.. 1954. je postao upraviteljem Instituta HAZU u Zadru. Dužnost je obnašao do 1980. godine. U vrijeme [[hrvatsko proljeće\|hrvatskog proljeća]] bio je direktorom Stalne izložbe crkvene umjetnosti u izgradnji. Maštrović je zaslužan kao pokretač i obnavljatelj djelatnosti brojnih kulturnih, umjetničkih i znanstvenih ustanova i društava u Zadru, među ostalim, Instituta HAZU, Stalne izložbe crkvene umjetnosti, Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva, knjižnice, Narodne čitaonice, pjevačka, glazbena i turistička društva i dr. Znanstveno zanimanje Vjekoslava Maštrovića bila su povijest prava, kulture, jezika, brodarstva, pomorstva, športa, gusarenju u našim krajevima, povijest Zadra, Nina i dr. Mnogo je pisao o kulturnoj povijesti Dalmacije potkraj 18. i tijekom 19. i 20. stoljeća. Istraživao je povijest hrvatskog izdavaštva u Zadru. ~~Uređivao~~Poslije rata obnovio je ~~tjednik~~1946. izlaženje tjednika [[~~Zadarski~~ Narodni list\|Narodnog lista]], koji je kao Zadarski Narodni list bio glasilo Narodnog fronta za okrug Zadar. Maštrović je bio urednikom. Vjekoslav Maštrović i Štefica r. Maretić dobili su sinove Želimira (poznati zadarski fizijatar i reumatolog)<ref>Elza Radulić-Toman: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/17042010/zelimir-mastrovic-zadarsku-brodaricu-plasira-u-svijet Želimir Maštrović zadarsku Brodaricu "plasira" u svijet], Zadarski list, 17. travnja 2010. </ref>, Zdeslava i [[Tihomil Maštrović\|Tihomila]]. == Djela == Napisao je više od 400 historiografskih, znanstvenih i stručnih radova, među njima 64 separata, 8 bibliografija, rasprave i članke. Napisao je ove knjige<ref>Prema katalogu NSK.</ref>: * ''Drugi koraci skauta'', 1933. * ''Spomendani grada Zadra'', 1946. Line 35 ⟶ 41: == Izvori == * ():[http://www.brodaricazadarmastrovic.net/index.php?option=com_content&task=view&id=35 Tko je Zadranin dr Vjekoslav Maštrović?], portal Zadarska Brodarica (stranice fizijatra i reumatologa Želimira Maštrovića), 16. rujna 2007.<!-- nije jasno naveden autor za ga citirati --> {{izvori}}

Vjekoslav Maštrović: razlika između inačica