|
== Zanimljivosti ==
U ''JNA'' je od saveznoga Ustava [[1963]]. do saveznih ustavnih amandmana ([[1971.]]) u uporabi <ref>Ustav SFRJ 1963., član 42. stav 3. "Izuzetno, u Jugoslavenskoj narodnoj armiji komandiranje, vojna obuka i administracija vrše se na ''srpskohrvatskom jeziku''."</ref> do saveznih ustavnih amandmana ([[1971.]])<ref>{{srp oznaka}} [[s:sr:Уставни амандмани XX до XLII (1971)#АМАНДМАН -.7B.D0.A5LI.7D-|Amandman ХLI. na Ustav SFRJ, toč. 4.]], 8. srpnja 1971.</ref> u uporabi ''[[srpskohrvatski jezik]]'', poglavito [[ekavski govor|ekavica]] pri pisanju službenih dokumenata, izdavanju zapovjedi te u vojnim tiskovinama. Od [[SFRJ|saveznih]] ustavnih amandmana 1971. navodi se osiguravanje prava na ravnopravnost jezika i pisama naroda i narodnosti u SR i SAP, kao i osiguravanje upotrebljavanja jezika naroda i narodnosti u dijelovima JNA. Ustavnim amandmanom XLI, točkom 4. od 8. srpnja 1971. ne navodi se više ''srpskohrvatski jezik'', nego se omogućava donošenje saveznoga zakona kojim bi se odredilo jedan od jezika naroda i narodnosti kao ''zapovjedni jezik'', kojim bi se obavljala i obuka u JNA. Od saveznoga Ustava [[1974]]. godine <ref>Ustav SFRJ 1974., član 243. stav 1. "U oružanim snagama Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije osigurava se, u skladu s Ustavom SFRJ, ravnopravnost jezika i pisama naroda i narodnosti Jugoslavije." i član 243. stav 2. "U komandiranju i vojnoj obuci u Jugoslavenskoj narodnoj armiji može se, u skladu sa saveznim zakonom, upotrebljavati jedan od jezika naroda Jugoslavije, a u njenim dijelovima — jezici naroda i narodnosti."</ref> događa se postupno oslobađanje od stege ''srpskohrvatskoga jezika'' tako što je omogućeno zapovijedanje na [[Slovenski jezik|slovenskome jeziku]] <ref>Korošec, Tomo; Petelin, Stanko; Suhadolnik, Stane; [et al.] Vojaški slovar, Partizanska knjiga, Ljubljana, 1977.</ref> i [[Makedonskimakedonski jezik|makedonskome jeziku]], a bilo je dopušteno govoriti i pisati jezicima naroda i narodnosti, kao što su [[Mađarskimađarski jezik|mađarski]] i [[Albanskialbanski jezik|albanski]] <ref>Odluka o početku izlaženja Službenog lista SFRJ na albanskom i mađarskom jeziku (»Službeni list Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije«, br. 51/70., rbr. 582., str. 1216.)</ref> iako se tim jezicima nisu izdavale zapovjedi i vojni listlistovi. U Enciklopediji Jugoslavije (2. izd., 6. sv., 1990., str. 242.),<ref>[[August Kovačec]], ''V. Jezici i pisma naroda i narodnosti'', u članku: ''Jugoslavija'', str. 161. – 608., u enciklopediji: Jakov Sirotković, gl. ur., ''Enciklopedija Jugoslavije'', 2. izd., 6. sv. : Jap – Kat, Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1990., ISBN 86-7053-024-4, {{NSK-zapis|id=000007205}}, str. 241. – 251., cit. sa str. 241., 242., 250.</ref> [[August Kovačec]] navodi kako se u jedinicama teritorijalne obrane potiče uporaba jezika socijalističkih republika, socijalističkih autonomnih pokrajina, općina i sl.
Pismo u uporabi unutar ''JNA'' bilo je većinom [[latinica|latinično pismo]], a pojedine su vojne novine od [[1945.]] pa nekoliko narednih godina bile tiskane [[ćirilica|ćiriličnim pismom]]. <ref> [http://www.cpi.hr./download/links/hr/7898.pdf Bojan Dimitrijević ''Armija i jugoslavenski identitet 1945.-1992.g''] {{pdf}}</ref>
<!--* Teško je zaobići Pravilo službe oružanih snaga PS OS, čuveni ''pe es'', kojim je bilo definirano skoro sve u JNA.-->
<!-- * Korespodencija između ustanova i jedinica JNA s ustanovama izvan JNA kao i s građanima vođena je na jeziku na kojem je dopis došao u jedinicu ili ustanovu JNA. ???? --><!-- moguće točno -->
Danas u Hrvatskoj, prema podatcima za 2011. godinu, 11.540 umirovljenih kadrova JNA prima mirovinu u prosjeku od 3.028,84 kn.<ref>http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/s/slaviek-mario-maks/9044-povlatene-mirovine-2011-qantifaistiq-i-dalje-brojniji-od-branitelja.html</ref>
==Pogledajte i==
|
