Sloboda: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{dz|[[Sloboda (Zagreb)]]|istoimene novine}}
'''Sloboda''' je mogućnost samostalnog, nezavisnog djelovanja, mogućnost samoodređenja čovjeka. Sloboda se odnosi, u općenitom smislu, na tvrdnju biti »slobodan« (neograničen, nezarobljen). [[Francuzi]] su ustanovili da je stanje slobode prirođeno čovjeku radi činjenice da posjeduje [[duša|dušu]] i [[svijest]], s dodatkom da svaki odnos s [[društvo]]m podrazumijeva donekle gubitak slobode.
Sloboda se ne može točno definirati i svatko ju drugačije zamišlja.
 
No, [[ideal]] slobode pokretač je ljudske aktivnosti, dok društveno ograničavanje slobode pojedinca mora i može biti jedino dopušteno na sprječavanju gubitka sloboda drugih jedinki. Time se ostvaruje društvena ravnopravnost, socijalna [[država|država]], ali postoji opasnost od gubljenja kriterija i individualizma, poput poznate '''uravnilovke''' u [[komunizam|komunističkim]] državama.
Line 8 ⟶ 9:
Vrlo često ostvarivanje slobode na nasilan način paradoksalno je s njezinom [[bitak|biti]]. Nasilje i fizički sukobi često prerastaju u [[rat]]. Rat je najveće ograničavanje individualne slobode u cilju zaštite prava veće skupine ljudi, odnosno u cilju zaštite ili uspostavljanja nekoga poretka. Od njega teži napad na ljudsku slobodu predstavlja jedino [[kriminal]] i nasilje izvan zakona.
 
Možda je najbolja definicija slobode - sloboda ljuskogljudskog [[duh]]a. Kod tako relativnog pojma, jasno je da će sloboda za različite ljude podrazumijevati različita stanja i osjećaje.
 
O važnosti slobode kroz [[Hrvatska|hrvatsku]] povijest napisano je mnoštvo knjiga i rasprava. Možda je najpoznatija oda hrvatske književnosti posvećena slobodi ona Ivana [[Ivan Gundulić|Gundulića]] (1589.-1638.) “O lijepa, o draga, o slatka slobodo!” plemića, vijećnika i građanina Dubrovačke [[republika|republike]] te možda najvećeg pjesnika hrvatskog [[barok]]a.