Organela: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 4:
Naziv ''organela'' nastao je analogijom staničnih struktura s tjelesnim [[organ]]ima, o čemu svjedoče najraniji objavljeni radovi u kojima se spominje isključivo [[latinski]] naziv "organum". Prvi koji je upotrijebio [[deminutiv]]ni oblik "organulum" bio je [[Njemačka|njemački]] [[zoologija|zoolog]] [[Karl August Möbius]] ([[1884]].). Iz konteksta njegova rada se može iščitati da se pri izboru naziva ipak ograničio na reproduktivne strukture [[jednostaničari|jednostaničnih organizama]].
Termin organela uvriježio se tek nekoliko godina kasnije obuhvativši i stanične strukture [[višestaničar]]a, o čemu svjedoči djelo [[Bengt Lidforss|Bengta Lidforssa]] iz [[1915]]. "Organi ili organele". 20-ih godina organele su zadobile razna značenja, od pokretnih staničnih tvorbi ([[Alfred Kühn|Kühn]])<ref>{{cite journal | last = Kühn | first = Alfred |year = 1920| title = Untersuchungen zur kausalen Analyse der Zellteilung. I. Teil: Zur Morphologie und Physiologie der Kernteilung von Vahlkampfia bistadialis | journal = Archiv für Entwicklungsmechanik der Organismen (now: Development Genes and Evolution) | volume = 46 | issue = 2–3| pages = 259–327 | doi =10.1007/BF02554424 |quote = die Alternative: Organell oder Produkt der Strukturbildung}}</ref>, do izvanstaničnih i unutarstaničnih skeletnih sustava protista ([[Max Hartmann|Hartmann]])<ref>Hartmann, Max (1953). Allgemeine Biologie (4th ed.). Stuttgart: Gustav Fisher Verlag.</ref>. Unatoč prijedlogu [[Albert Frey-Wyssling|Alberta Frey-Wysslinga]] ([[1978]].) da se naziv odnosi samo na strukture koje pretvaraju [[energiju]] ([[centrosom]], [[ribosom]], [[stanična jezgrica|jezgrica]])<ref name="afw">{{cite journal |pmid=689352 |language=German |year=1978 |author=Frey-Wyssling, A |title=Definition of the organell concept |volume=124 |issue=3 |pages=455–7 |issn=0016-5840 |journal=Gegenbaurs morphologisches Jahrbuch}}</ref><ref>{{cite journal|doi=10.1007/BF01935984|title=Concerning the concept 'organelle'|year=1978|last1=Frey-Wyssling|first1=A.|journal=Experientia|volume=34|issue=4|pages=547–9|pmid=346371}}</ref> i tvrdnjama zagovornika [[endosimbiontska teorija|endosimbiontske teorije]] prema kojoj organela mora sadržavati vlastitu nasljednu uputu (mitohondrij, kloroplast), zadržala se danas prihvaćena definicija.
Organele su vidljive isključivo [[mikroskop]]ski, obrađeni metodom [[stanično frakcioniranje|frakcioniranja stanica]]. Najraznovrsnije tipove organela nalazimo u [[eukarioti|eukariotskim]] stanicama viših organizama, iako su nedavno dokazi o njihovu prisustvu pronađeni i u [[prokariot]]a. Uz navedene organele postoje i stanične strukture sastavljene od nakupina [[makromolekula]] koje provode određenu specifičnu funkciju, a za koje ne možemo upotrijebiti isti naziv.
| |||