Hrvatski izdavalački bibliografski zavod: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dopuna |
|||
Redak 1:
[[Datoteka:HIBZ logo.png|mini|Logo HIBZ-a]]
'''Hrvatski izdavalački bibliografski zavod''', vodstveni nakladni zavod u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]].
'''Hrvatski izdavalački bibliografski zavod''' nastao je u kolovozu [[1941.]] preimenovanjem dotašnjeg Konzorcija Hrvatske enciklopedije, na čelu mu je kao upravitelj bio [[Mate Ujević]].<ref>[http://www.crobox.com/imotski/mu100.html U POVODU STOTE OBLJETNICE ROĐENJA MATE UJEVIĆA, KNJIŽEVNIKA, LEKSIKOGRAFA I ENCIKLOPEDISTA], Jakša Fiamengo, crobox.com, pristupljeno 2. prosinca 2011.</ref>▼
▲Nastao je u kolovozu [[1941.]] iz<ref>Zdenka Turčinec, »Izdavači/nakladnici u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj« // ''
U HIBZ-u se osim rada na [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatskoj enciklopediji]] razvija bogata izdavačka djelatnost: izdaju se sveukupna djela [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]], [[Đuro Sudeta|Đure Sudete]], Augusta Harambašića, Rikarda Jorgovanića, Milana Begovića, Julija Benešića, Nikole Šopa, [[Dragutin Tadijanović|Dragutina Tadijanovića]], Ivane Brlić Mažuranić, Ljube Karamana, Grge Novaka, Ive Krbeka i drugih. Od svjetskih klasika tiskaju se djela Goethea, Balzaca, Shakespearea, Cervantesa, Puškina, Huxleya. Također nastaju edicije iz kola Zemlja i narodi, Junaci djela i misli, Hrvatska u riječi i slici, Pomorska knjižnica, Suvremena hrvatska umjetnost, Lijepa naša domovina, Vedra knjiga i različita enciklopedijska izdanja.▼
==
Osnutak Hrvatskoga izdavalačkoga (bibliografskoga) zavoda bio je određen Zakonskom odredbom o osnutku Hrvatskog izdavalačkog (bibliografskog) zavoda, Broj CCXXVIII-1000-Z. p.-1941. od 9. kolovoza 1941., s tim da je Zakonska odredba stupila na snagu danom proglašenja u [[Narodne novine|Narodnim novinama]]. Hrvatski je izdavalački (bibliografski) zavod poslovao kao [[trgovačko društvo]] služeći se uobičajenim načinom poslovanja, te je bio samostalnim državnim poduzećem pod nadzorom [[Ministarstvo nastave Nezavisne Države Hrvatske|Ministarstva nastave NDH]]. Zavod je imao značaj pravne osobe. Svrha je i isključivo pravo zavoda izdavati i raspačavati djela enciklopedijskog, leksikonskog i bibliografskog značaja na hrvatskom i drugim jezicima. Zavod se uzdržavao vlastitim prihodima, a prema potrebi i državnom pomoći.
== Izdanja ==
▲U HIBZ-u se osim rada na [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatskoj enciklopediji]] razvija bogata izdavačka djelatnost: izdaju se sveukupna djela [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]], [[Đuro Sudeta|Đure Sudete]], [[August Harambašić|Augusta Harambašića]], [[Rikard Jorgovanić|Rikarda Jorgovanića]], [[Milan Begović|Milana Begovića]], [[Julije Benešić|Julija Benešića]], [[Nikola Šop|Nikole Šopa]], [[Dragutin Tadijanović|Dragutina Tadijanovića]],
Prema Propisniku o ustrojstvu i poslovanju Hrvatskog izdavalačkog (bibliografskog) zavoda (Broj 1622-Z. p.-1941. od 29. rujna 1941.) Hrvatski izdavalački (bibliografski) zavod poimence uređuje i izdaje:
* Hrvatsku enciklopediju
* Enciklopediju za mladež
* Hrvatsku bibliografiju
* Rječnik hrvatskog književnog jezika
* »Hrvatska u riječi i slici«
* »Tekstovi i pregledi«
* knjige o Hrvatima i Hrvatskoj na stranim jezicima, te djela hrvatskih pisaca, prevedena na strane jezike
* »Hrvatska misao i rieč kroz stoljeća«
* cjelokupna djela hrvatskih političkih pisaca i esejista
* slikovnice i albume, koji imaju za svrhu upoznavanje hrvatske zemlje i hrvatske prosvjete
* knjige, rasprave i časopise po narudžbi ministarstava i drugih državnih ustanova, uz odobrenje ministra nastave
Rad na Hrvatskoj retrospektivnoj bibliografiji knjiga započeo je 1. rujna 1941. godine. Tada je Hrvatski izdavalački bibliografski zavod tadašnjem ravnatelju Sveučilišne knjižnice [[Mato Tentor|Mati Tentoru]] povjerio uređivanje Bibliografije. Prvi suradnici u uređivanju bili su: [[Branka Hergešić]], <!-- Bivši direktor Sveučilišne knjižnice, viši bibliotekar Marko Orešković, prof. -->[[Marko Orešković (bibliotekar)|Marko Orešković]], [[Matko Rojnić]] i [[Eva Verona]].
== Ustroj ==
Zavodu je na čelu upravitelj, koji ujedno može obavljati dužnosti književnoga tajnika Zavoda, kao i dužnosti glavnoga urednika kojeg većeg izdanja zavoda. Književnim poslovima Zavoda rukovodi književni tajnik. Gospodarsko poslovanje Zavoda vodi gospodarski tajnik. Ministar nastave imenovao je tročlani Nadzorni odbor koji podnosi izvješće ministru jednom godišnje. Upravitelj Zavoda predstavlja Zavod pred vlastima i javnošću, te je odgovoran za duh izdanja i gospodarski rad i napredak Zavoda. Upravitelj Zavoda, književni tajnik Zavoda i gospodarski tajnik Zavoda podnose svoj potpis trgovačkom sudu, te su ovlašteni potpisivati u ime Zavoda. Upravitelj je mogao ovlastiti i druge osobe potpisivati u ime Zavoda.
== Nagrada ==
Hrvatski izdavalački bibliografski zavod u Zagrebu raspisivao je od 1944. natječaj za šest godišnjih književnih nagrada u visini od 300.000 [[Kuna (NDH)|Kuna]] pod nazivom „[[Šenoina nagrada]]”.
== Preuzimanje ==
[[Narodna vlada Hrvatske]] donijela je Uredbu o osnivanju [[Nakladni zavod Hrvatske u Zagrebu|Nakladnoga zavoda Hrvatske u Zagrebu]]. U ovaj su zavod uključeni sa svom svojom imovinom i svim zaposlenicima dotad postojeći Hrvatski izdavalački (bibliografski) zavod i [[Hrvatska državna tiskara]].<ref>[[Ivo Perić]], ''Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji: kronika važnijih zbivanja'', Dom i svijet, Zagreb, 2006., str. 76., ISBN 978-953-238-024-8, CIP 625753, {{NSK-zapis|id=000624440}}</ref>
== Izvori ==
{{Izvori}}
{{mrva}}
| |||