Toba: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 3:
[[Datoteka:Tobas en el Pilcomayo 1892.jpg|mini|Toba]]
[[Datoteka:Toba chieftain 1892.jpg|mini|Toba]]
'''Toba'''.- Pleme Indijanaca porodice [[Guaycuruan]] nastanjeno u području [[Gran Chaco|Chaca]] u [[Argentina|Argentini]], [[Bolivija|Boliviji]] i [[Paragvaj|Paragvaju]], jezično i etnički srodni [[Abipón]]ima i [[Mocoví]]ma. Zemlja Toba prostirala se u zoni donjeg [[Pilcomayo (rijeka)|Pilcomaya]] i [[Bermejo (rijeka)|
== Pojava misija ==
Mnogi Tobe pojavom misija koncentrirani su na misijama San Francisco Solano (Taccagalé) kod ušća rijeke Pilcomayo, i na misiji Laishi (Formosa). Tobe sa teritoreija Formose sebe su nazivali Ntocouit ili Nactocovit, ali su ih Južni Tobe nazivali Takshik.
Na srednjem toku Pilcomaya sjeverno od [[Estero Patiño|Est. Patiña]] koncentrirani su na misiji Sombrero Negro. Oni sebe smatraj urazličitima od Pilaga koji žive nizvodnije od Est. Patiña, a zabilježeni su pod imenom Tobas de Sombrero Negro ,a plemensko im je ime [[Ñachilamólnec]].
Potrebno je reći da je pojavom misija o 1932. dio Toba populacije izgubio svoj jezik i kulturu peuzevšši jezik i kulturu [[Chiriguano|Chiriguana]].
== Život i običaji ==
Fizički su skladno građeni i visoki. U prijašnje vrijeme hodali su gotovo goli (osim pred bijelim strancima), i uvijek bosi. Svoja lica i gornje dijelove tijela su tetovirali biljnim bojama. Živjeli su od lova, ribolova i sakupljanja divljih plodova iz Chaca. Slično susjednim plemenima posjedovali su velika stada [[konj]]a i bili vješti jahači, a što je tipično Sjevernoj Americi, oni i Pilaga uzimali su i skalpove ([[Eva Lips]]) svojih neprijatelja.
Toba-muškarci vješti su i u izradi kanua (James Mooney) i ribarskih zamki, dok su se žene specijalizirale u lončarstvu i pletenju mreža. Kuće Toba su jednostavne strukture, od vrbovih grana i prekrivene travom. Od oružja služe se [[luk i strijela|lukom i strijelom]], [[koplje]]m, drvenom [[kijača|kijačom]], a od [[Španjolci|Španjolaca]] kasnije nabavljaju i [[vatreno oružje]]. Kod Toba je bio običaj (kaže Mooney) da kada majka umre, sa njom pokopaju i bebu, a ovo se vjerojatno odnosi na smrt porodilje. Kod [[Guaycuru]] plemena bio je običaj ubijanja djece, sve do onoga za koje se odlučilo da će biti posljednje. To dijete iz poslkjednjeg ženinog poroda Guaycurui su odgajali po običajima atalik, odnosno išlo je na odgoj u druge kuće, a posječivalo ga se rijetko kada.
Line 16 ⟶ 24:
== Plemena i plemenske skupine ==
Tobe su bili poznati i pod nekoliko lokalnih geografskih skupina, tako su oni u Argentini čije je ime bilo takshik, bili poznati kao Toba-guazú, ili Veliki Toba, a oni u paragvaju sjeverno od rijeke Pilcomayo, kao Toba-miri ili mali Toba.
Među Tobama 16 i 17 stoljeća po imenu su poznata plemena ili njihove skupine:
*[[Komekec]],
Line 30 ⟶ 39:
*[[Ñachilamólnec]] (Tobas de Sombrero Negro),
*[[Tobas orientales]], s:
**[[Takischec]] (Tak-sik, Takshik))
**[[Laagañasik]]
**[[Shiwlik]]
**[[Tagñilek]]
**[[Dapigenlek]] (Dapicosique, Dapigen-lek, Lapikosik<ref>[http://www.redalyc.org/pdf/552/55211259005.pdf Disponible en: http://redalyc.uaemex.mx/src/inicio/ArtPdfRed.jsp?iCve=55211259005 Redalyc Sistema de Información Científica Red de Revistas Científicas de América Latina, el Caribe, España y Portugal Hachén, Rodolfo]</ref>),
**[[Olegegánal]],
**[[Iolopí]].
Line 40 ⟶ 49:
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.catholicity.com/encyclopedia/t/toba_indians.html Toba Indians]
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Guaycuruan]]
[[Kategorija:Argentinski Indijanci]]
| |||