Inačica od 9. rujna 2014. u 11:16 uredi Horst-schlaemma (razgovor \| doprinosi) 23 edits →‎Upravna podjela ← Starija izmjena		Inačica od 8. studenoga 2014. u 05:28 uredi ukloni ovu izmjenu 91.54.21.15 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 24: \| službene_stranice = mecklenburg-vorpommern.eu }} '''Mecklenburg-Zapadno Pomorje''' ([[njemački jezik\|književni njemački]]: ''Mecklenburg-Vorpommern'', [[Donjonjemački jezici\|donjonjemački]]: ''Mekelnborg-Vörpommern'' ili ''Mäkelborg-Vörpommern'') je savezna [[Njemačke savezne ~~pokrajine~~zemlje\|~~pokrajina (~~zemlja)]] u sjeveroistočnom dijelu [[Njemačka\|Njemačke]]. Glavni grad je [[Schwerin]]. Ona je šesta po veličini savezna ~~država~~ zemlja, no ujedno je i narjeđe naseljena. == Povijest == [[Slika:Vorpommern.png\|mini\|lijevo\|[[Zapadno Pomorje]] 1934. godine i danas]] Današnja ~~pokrajina (~~zemlja) Mecklenburg-Zapadno Pomorje osnovana je nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]], dana [[9. srpnja]] [[1945]]. prema naredbi Sovjetske vojne uprave (SMAD) na prostoru [[Sovjetska okupacijska zona\|Sovjetske okupacijske zone]]. Ova ~~pokrajina~~zemlja stvorena je na području bivše ~~pokrajine~~zemlje [[Mecklenburg]], dijela nekadašnje pruske provincije [[Pomorje]] (''Pommern'') koji je nakon prekrajanja njemačko-poljske granice ostao u Njemačkoj, te bivšeg [[Provincija Hannover\|hannoverskog]] posjeda [[Amt Neuhaus]]. Iako je u početku ušće Odre trebala biti granica između Njemačke i Poljske, zbog položaja grada [[Szczecin]]a (tadašnji ''Stettin'') granica je na samom ušću pomaknuta kako bi cijeli grad pripao Poljskoj. Dana 5. srpnja 1945. SMAD je prepustio ovo područje poljskoj upravi. <ref>[http://www.documentarchiv.de/in/1945/potsdamer-abkommen.html Mitteilung über die Dreimächtekonferenz von Berlin („Potsdamski sporazum“)]</ref> Nova njemačko-poljska granica dogovorena je Schwerinskim graničnim sporazumom između Sovjetskog Saveza i Poljske, te su njemački građani protjerani i preseljeni iz područja koja su pripala Poljskoj. Još jedna manja promjena granice uslijedila je Sporazumom Barber-Ljaščenko kojim je izmijenjena nadležnost nad nekim općinama između britanske i sovjetske okupacijske zone. Nedugo nakon rata sovjetska je vlast pokrenula zemljišnu reformu tijekom koje su izvlašteni ratni zločinci, članovi [[NSDAP]]-a, te protivnici režima. U listopadu 1946. održani su pokrajinski izbori na kojima je izabran prvi pokrajinski parlament Mecklenburga-Zapadnog Pomorja. Dana [[7. listopada]] [[1949]]. privremeni istočnonjemački parlament (''Volkskammer'') donio je Ustav NDR-a. čime je osnovana [[Njemačka Demokratska Republika]] kojoj je ova ~~pokrajina~~zemlja službeno pripala. U cilju centralizacije država, NDR provodi reformu upravne podjele kojom su ukinute ~~pokrajine~~zemlje i uvedeni okruzi kao osnovna administrativna jedinica. Mecklenburg je podijeljen na tri okruga: [[Neubrandenburg (okrug)\|Neubrandenburg]] (jugoistok), [[Rostock (okrug)\|Rostock]] (obalno područje) i [[Schwerin (okrug)\|Schwerin]] (jugozapad). Jugoistočni dio Zapadnog Pomorja postao je dio [[Frankfurt (okrug)\|okruga Frankfurt]]. == Zemljopis == Ova ~~pokrajina~~zemlja stvorena je u lipnju [[1945]]. od teritorija bivše [[Mecklenburg\|Slobodne države Mecklenburg]] i zapadnog dijela [[Pomorje\|Pomeranije]]. Pokrajina je obnovljena [[1990]]. nakon [[Ponovno ujedinjenje Njemačke\|ponovnog ujedinjenja Njemačke]]. Mecklenburg-Zapadno Pomorje sačinjeno je od [[Mecklenburg]]a koji čini oko dvije trećine teritorija ~~pokrajine~~zemlje, te dijelova bivše pruske provincije [[Pomorje\|Pomeranije]] koji su nakon [[1945]]. ostali u Njemačkoj, kao i jednog manjeg dijela [[Prignitz]]a i sjevernog dijela [[Uckermark]]a (nekad [[brandenburg\|brandenburška]] područja). [[Slika:Mecklenburg-Vorpommern.gif\|mini\|center\|upright=3.9\|Karta Mecklenburga-Zapadnog Pomorja]] Redak 48: Mecklenburg-Zapadno Pomorje ima obalu dugačku oko 2000 km, što je čini prvom njemačkom saveznom zemljom po dužini obale. Obala je razvijena zbog brojnih uvala i otoka. U ovoj pokrajini nalaze se dva najveća otoka u Njemačkoj, [[Rügen]] i [[Usedom]]. Drugi veliki otoci su [[Poel]], [[Ummanz]] i [[Hiddensee]].<ref>[https://www-ec.destatis.de/csp/shop/sfg/bpm.html.cms.cBroker.cls?cmspath=struktur,vollanzeige.csp&ID=1024681 Statistički godišnjak Njemačke 2009., s.25]</ref> Najvažniji [[poluotok]] je [[Fischland-Darß-Zingst]]. Na području ove ~~pokrajine~~zemlje nalaze se tri od 14 [[nacionalni park\|nacionalnih parkova]] u Njemačkoj, po čemu Mecklenburg-Zapadno Pomorje ima više zaštićenih područja prirode od bilo koje druge njemačke pokrajine. Nacionalni parkovi na ovom području su: NP Jasmund, NP Vorpommersche Boddenlandschaft i NP Müritz. Mecklenburg-Zapadno Pomorje poznato je po vodnim bogatstvima. Ukupna duljina rijekâ i kanala iznosi više od 26.000 km. U ~~pokrajini~~zemlji se nalazi preko 2028 jezera s ukupnom površinom od 738 km². [[Müritz]] je najveće jezero u potpunosti na teritoriju Njemačke, a dio je područja bogatog jezerima (''Mecklenburgische Seenplatte''). Među velika jezera spadaju Plauer See, Schweriner See i Schaalsee u zapadnom Mecklenburgu, te Malchiner See, Kummerower See i Tollensesee na istoku pokrajine. Redak 56: == Politika == Ministri predsjednici ~~pokrajine~~zemlje Mecklenburg-Zapadno Pomorje (1945.–1947.), te ~~pokrajine~~zemlje Mecklenburg (1947.–1952.) bili su [[Wilhelm Höcker]] (1945.–1951., [[Socijaldemokratska stranka Njemačke\|SPD]]/[[Partija socijalističkog jedinstva Njemačke\|SED]]), [[Kurt Bürger]] (19. srpnja – 28. srpnja 1951., SED) i [[Bernhard Quandt]] (1951.–1952., SED). Od [[1952]]. do ujedinjenja [[1990]]., Mecklenburg-Zapadno Pomorje službeno nije postojalo. Na tom teritoriju nalazili su se istočnonjemački okruzi Rostock, Schwerin i Neubrandenburg. Redak 278: [[Slika:Bevoelkerungsentwicklung Mecklenburg-Vorpommern.gif\|mini\|Razvoj stanovništva od 1939. do 2002.]] Regionalno gledajući, tradicionalno stanovništvo ~~pokrajine~~zemlje čine žitelji Mecklenburga, Pomorja, te djelomično Brandenburga. Nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] u ove krajeve doselilo se stanovništvo prognano iz Pomorja i [[Istočna Pruska\|Istočne Pruske]], te doseljenici iz drugih dijelova, većinom istočne, Njemačke. Nakon [[Ponovno ujedinjenje Njemačke\|ponovnog ujedinjenja Njemačke]] ovdje su se doselili i etnički Nijemci iz drugih istočnoeuropskih zemalja, kao što su [[ruski Nijemci]]. U usporedbi sa ostatkom Njemačke udio stranaca u ~~pokrajini~~zemlji je mali, a najbrojnija skupina dolazi iz [[Vijetnam]]a. Broj stanovnika od 2,1 milijuna dosegnut je 1945./1946., unatoč velikim gubicima prouzrokovanih ratom. Razlog ovakvom velikom broju je dolazak prognanika iz dijelova Njemačke koji su pripojeni drugim državama nakon rata. Pad stanovništva koji je uslijedio rezultat je masovnog preseljenja u Zapadnu Njemačku. Pad broja stanovnika zabilježen nakon 1989, rezultat je ponovnog preseljavanja u zapadni dio zemlja, kao i vrlo niskog nataliteta. Mecklenburg-Zapadno Pomorje najslabije je naseljena savezna ~~pokrajina~~zemlja Njemačke. Većina stanovništva živi na baltičkoj obali, dok je južni dio ~~pokrajine~~zemlje slabo naseljen. Bivši kotari Müritz i Mecklenburg-Strelitz bili su najrjeđe naseljeni kotari u Njemačkoj. Jedini veliki grad (iznad 100.000 stanovnika) u ovoj ~~pokrajini~~zemlji je [[Rostock]]. Među ostalim većim gradovima iznad 50.000 stanovnika su su glavni grad Schwerin, te Stralsund, Greifswald i Neubrandenburg. Među važnije gradove ~~pokrajine~~zemlje spadaju i [[Wismar]] i [[Güstrow]]. Prema studiji napravljenoj 2011. razvoj stanovništva ~~pokrajine~~zemlje nastaviti će s negativnim trendom. {\| class="wikitable" Redak 306: [[Slika:Demmin Kirche Maria Rosenkranzkönigin Nordost.JPG\|mini\|Katolička crkva u [[Demmin]]u.]] 17,9 % stanovništva ove ~~pokrajine~~zemlje su protestanti (pripadnici [[Evangelička Crkva u Njemačkoj\|Evangeličke Crkve u Njemačkoj]]), a 3,3% su katolici. <ref>Evangelische Kirche in Deutschland: ''Kirchenmitgliederzahlen am 31. Dezember 2010''. EKD, 2011, ([http://www.ekd.de/download/Ber_Kirchenmitglieder_2010.pdf PDF; 0,45 MB])</ref> Od Reformacije pa preko razdoblja švedske vlasti u ovoj ~~pokrajini~~zemlji luteranizam je uhvatio čvrste korijene. No, [[Istočna Njemačka\|razdoblje komunizma]] je u velikoj mjeri dokinulo tu tradiciju. Oko 75% stanovništva nisu vjernici. ==== Protestanti ==== Evangelička zajednica u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju organizirana je u dvije ~~pokrajinske (~~zemaljske) crkve koje su međusobno spojene: * Evangeličko-luteranska zemaljska crkva Mecklenburga čije je biskupsko sjedište u [[Schwerin]]u je s 193.000 sljedbenika (stanje 2010.)<ref>Evangelische Kirche in Deutschland: ''Kirchenmitgliederzahlen am 31. Dezember 2010''. EKD, 2011, ([http://www.ekd.de/download/Ber_Kirchenmitglieder_2010.pdf PDF; 0,45 MB])</ref> najbrojnija vjerska zajednica u ~~pokrajini~~zemlji. Teritorijalno ova crkva pokriva evangeličko-luteranske općine u Mecklenburgu, kao i neke općine u [[Schleswig-Holstein]]u i [[Brandenburg]]u. * Pomeranska evangelička crkva s biskupskim sjedištem u [[Greifswald]]u pokriva općine koje se nalaze u njemačkom dijelu Pomorja (Pomeranije). S oko 94.000 sljedbenika (stanje 2010.), ovo je druga po veličini vjerska zajednica u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju. Redak 320: Od doba [[Reformacija\|Reformacije]] [[Rimokatolička Crkva]] nije brojčano značajna vjerska zajednica u ovom dijelu Njemačke. Katolici u Mecklenburgu koji su 2004. brojali oko 46.000 pripadnika, spadaju pod [[Hamburška nadbiskupija\|Hamburšku nadbiskupiju]], dok 13.000 vjernika u Zapadnom Pomorju spada pod [[Berlinska nadbiskupija\|Berlinsku nadbiskupiju]]. U ovoj ~~pokrajini~~zemlji djeluju još i neke manje kršćanske zajednice, kao što je [[Novoapostolska crkva]] i [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana]]. ==== Judaizam ==== U Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju židovske općine se nalaze u Schwerinu (uključujući Wismar), te u Rostocku. Općine su udružene u ~~Pokrajinsko~~Zemaljsko udruženje židovskih općina Mecklenburga-Zapadnog Pomorja, koje je član Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj. === Jezik === Redak 330: U Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju danas se govori standardnim njemačkim jezikom. Starije stanovništvo još se služi i [[donjonjemački\|donjonjemačkim]] govorom. Iako su pokrenuti školski projekti za oživljavanjem upotrebe lokalnog govora, znatni uspjeh među mlađom generacijom nije ostvaren. Lokalni dijalekt spada u istočni [[Donjonjemački jezici\|donjonjemački]] govor, koji se koristi ili se koristio na teritoriju koji granicama odgovara području ove ~~pokrajine~~zemlje. Iako bitne razlike i granice između mecklenburškog i zapadnopomeranijskog nema, postoje nekoliko lokalnih verzija ovog dijalekta. Među poznatije pisce na ovom dijalektu ubrajaju se Fritz Reuter, John Brinckman i Rudolf Tarnow. == Kultura == Redak 337: [[Slika:Schwerin Mecklenburgisches Staatstheater 2013-08-12 22 nc.jpg\|mini\|Državno kazalište u [[Schwerin]]u]] Najznačajnija kazališta u ~~pokrajini~~zemlji su Mecklenburško državno kazalište Schwerin, Narodno kazalište Rostock, Kazalište Zapadnog Pomorja, te Mecklenburško ~~pokrajinsko~~zemaljsko kazalište. Ostala značajna kazališta su Kazalište Ernst-Barlach u Güstrowu, te kazališta Anklam i Wismar. Kazališne predstave odvijaju se i u odmorišnim mjestima na obali, te u umjetničkim selima. {\| class="wikitable" Redak 365: == Gospodarstvo == Tradicionalno su u ovoj ~~pokrajini~~zemalji važne industrije vezane za pomorstvo i proizvodnju hrane. Vrlo važnu ekonomsku ulogu igraju [[poljoprivreda]], [[turizam]] i [[zdravstvo]]. Među značajnim poduzećima u pomorskom sektoru su Deutsche Seereederei, Scandlines, MMG i Weiße Flotte. Na obali Baltika nalazi se više [[brodogradilište\|brodogradilišta]] kao što su Volkswerft (Stralsund), Nordic Yards (Wismar i Rostock-Warnemünde), Peene-Werft (Wolgast) i Hanse Yachts (Greifswald). U Rostocku [[Liebherr]] proizvodi razne lučke i brodske dizalice i ostalu opremu.<ref>[http://www.liebherr.com/lh/46904.asp Liebherr u Rostocku]</ref> Ovaj sektor zapošljava oko 28.000 radnika (stanje 2004.). Redak 373: [[Nogomet]]ni klub [[Hansa Rostock]] u sezoni 2011./2012. igrao je u [[2. njemačka nogometna Bundesliga\|2. njemačkoj nogometnoj Bundesligi]]. [[Rukomet]]ni klubovi [[SV Post Schwerin]] i [[HC Empor Rostock]] igraju u 2. njemačkoj rukometnoj Bundesligi, dok klubovi HSV Insel Usedom i Stralsunder HV igraju u 3. ligi. Ženski [[odbojka]]ški klub [[Schweriner SC]] jedini je prvoligaš u odbojci iz ove ~~pokrajine~~zemlje, dok klubovi 1. VC Stralsund i 1. VC Parchim igraju u drugoj ženskoj ligi. Hokejaški klub Rostocker EC trenutno je u trećoj ligi. Na Baltičkom moru i jezerima popularno je [[jedrenje]] i veslanje. [[Hanse Sail]] u [[Rostock]]u je veliki godišnji sportski događaj. U ~~pokrajini~~zemlji se održavaju i brojna sportska natjecanja u plivanju i trčanju. == Reference == Redak 398: {{Mrva-zemlj}} {{Njemačke ~~pokrajine~~zemlje}} [[Kategorija:Mecklenburg-Zapadno Pomorje\| ]]

Mecklenburg-Zapadno Pomorje: razlika između inačica