Münchenski krug: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 39:
aktivno sudjelovao u umjetničkoj grupi ''Die
Scholle ''“na pozicijama između secesije, akademizma i realizma“,''<ref name="Tonković"> Tonković, Z., Vladimir Becić, Društvo povjesničara umjetnosti SR Hrvatske, Zagreb, 1988., str. 6, 7, 8, 9, 14, 75, 126</ref>
kao i da je „bio predsjednik münchenske Secesije“. <ref name="Prelog"> Prelog, P., Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu i hrvatsko slikarstvo, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2008., str. 66, 68</ref>
Svojim studentima htio je silom nametnuti taj jugendstilski, secesijski
pristup, no istovremeno Prelog tvrdi da je Habermannov pristup „bio među
liberalnijima na akademiji“. <ref name="Prelog"/>
O tome govori i podatak da je Račić, kao najbuntovniji član klase, vrlo često
raspravljao s njime. Vladimir Becić o tome je pisao u svojim memoarima: „Mi smo
Redak 53:
Prelog
nam u jednom od svojih brojnih tekstova o ''Münchenskom
krugu'' otkriva da su u München na Akademiju prvi došli Račić i Herman 1904.,''<ref name="Prelog"/>
koji su prvo izučavali crtanje u privatnoj školi Antona Ažbea, a kasnije su
upisali Akademiju u klasi profesora Johanna Caspara von Hertericha koji je
| |||