Julijanski kalendar: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m premještanje predloška |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Julijanski kalendar''' uveo je [[Gaj Julije Cezar]] [[45. pr. Kr.]] i koristio se u cijeloj [[Europa|Europi]] do [[16. stoljeće|16. stoljeća]], kada se prešlo na [[
[[Datoteka:Gaius_Julius_Caesar_(100-44_BC).JPG|200px|left]]▼
▲[[Datoteka:Gaius_Julius_Caesar_(100-44_BC).JPG|
Dužina trajanja godine u julijanskom kalendaru iznosi prosječno 365¼ dana, što se postiže ubacivanjem jednog dodatnog dana svake četvrte godine. Julijanska godina nešto je duža od tropske, a ova razlika akumulira se na jedan dan svakih 128 godina. Po julijanskom kalendaru, svaka [[godina]] čiji je broj djeljiv sa 4 je [[Prijestupna godina|prijestupna]] i sadrži 366 [[dan]]a, dok ostale sadrže 365 dana. Nakon uvođenja julijanskog kalendara 45. pr. Kr. najprije je, grješkom, svaka treća godina bila prijestupna. Prijestupne su bile sljedeće godine: [[45. pr. Kr.]], [[42. pr. Kr.]], [[39. pr. Kr.]], [[36. pr. Kr.]], [[33. pr. Kr.]], [[30. pr. Kr.]], [[27. pr. Kr.]], [[24. pr. Kr.]], [[21. pr. Kr.]], [[18. pr. Kr.]], [[15. pr. Kr.]], [[12. pr. Kr.]], [[9. pr. Kr.]], [[8.|8. n. e.]], [[12.|12. n. e.]] i dalje svaka četvrta. Pošto je grješka kasnije uočena, car [[August]] je naredio izbacivanje svih prijestupnih godina između 9. pr. Kr. i 8. n. e. čime je zaslužio da se jedan mjesec nazove njegovim imenom.
Treba imati u vidu da se u ovo vrijeme godine još nisu brojale od rođenja [[Isus Krist|Isusa Krista]], već od osnivanja [[Rim]]a [[753. pr. Kr.]] te je sretna slučajnost što su za prijestupne godine uzete baš one djeljive
Julije Cezar prvobitno je odredio da svi neparni [[Mjesec (period)|mjeseci]] imaju po 31 dan, a parni po 30, osim [[Veljača|veljače]] koji je u običnoj godini imao 29 dana, a 30 u prijestupnoj. Mjeseci su se zvali: ''Januarius'', ''Februarius'', ''Martius'', ''Aprilis'', ''Maius'', ''Junius'', ''Quintilis'', ''Sextilis'', ''September'', ''October'', ''November'' i ''December''. Godine 44. pr. Kr. mjesec ''Quintilis'' je preimenovan u ''Julius'' (današnji srpanj) u slavu Julija Cezara. Godine 8. pr. Kr. odlučeno je da se jedan mjesec nazove imenom cara Augusta, a pošto je on najviše ratnih pobjeda napravio u mjesecu ''Sextilis''-u, ovaj mjesec nazvan je po njemu – ''August'' ([[kolovoz]]).
Još od 13. stoljeća Augustu se pripisuje da je svom mjesecu dodao jedan dan kako bi bio jednak Cezarovom, međutim takve su dužine bile čak i prije Cezara.▼
Julijanski kalendar nije savršen i njegova
Julijanski kalendar danas upotrebljavaju [[Antiohijska pravoslavna crkva]], [[Crnogorska pravoslavna crkva
▲Još od 13. stoljeća Augustu se pripisuje da je svom mjesecu dodao jedan dan kako bi bio jednak Cezarovom, međutim takve su dužine bile čak i prije Cezara.
▲Julijanski kalendar nije savršen i njegova greška se povećavala svakih 128 godina za jedan dan. To je kasnije primjećeno, pa je na saboru u Niceji [[325]]. godine odlučeno da se iz kalendara izbace 3 dana koja predstavljaju akumuliranu razliku. Pošto je Julijanski kalendar i dalje ostao nepromijenjen, razlika se do [[16. stoljeće|16. stoljeća]] akumulirala na 10 dana. Kada su ovo uočili, [[astronom]]i su odlučili izradit novi [[kalendar]] koji će biti precizniji. Osim toga, trebalo je i izbaciti 10 dana viška iz kalendara. To je postignuto uvođenjem [[Gregorijanski kalendar|Gregorijanskog kalendara]].
▲Julijanski kalendar danas upotrebljavaju [[Antiohijska pravoslavna crkva]], [[Crnogorska pravoslavna crkva ]], [[Gruzijska pravoslavna crkva]], [[Jeruzalemski patrijarhat]], [[Makedonska pravoslavna crkva]], [[Ruska pravoslavna crkva]], [[Srpska pravoslavna crkva]] i neki samostani na [[Brdo Atos|Svetoj gori]] u [[Grčka|Grčkoj]], .
{{kalendari}}
[[Kategorija:Antička povijest]]
[[Kategorija:Srednji vijek]]
[[Kategorija:Povijest Crkve]]
[[Kategorija:Vrste kalendara]]
{{Mrva-kal}}
| |||