Inačica od 9. studenoga 2014. u 07:52 uredi Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 9. studenoga 2014. u 07:53 uredi ukloni ovu izmjenu Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits →‎Povijest Novija izmjena →
Redak 20: Korijeni [[orlovstvo\|orlovstva]] su u slavenskim zemljama, u Češkoj i Sloveniji. Nastalo je kao organizacija katoličke mladeži potkraj 19. stoljeća, kao protuteža i okupljalište katoličke mladeži nasuprot liberalnim organizacijama za mladež. Krčki biskup [[Antun Mahnić]] početkom 20. st. u tom duhu začinje [[Katolički pokret]], gibanje među katoličkom lmadeži kojem je cilj bio suprostaviti se liberalizmu koji je nadolazio iz zapadne Europe i potiskivao katoličanstvo i vjerske vrijednosti iz javnog života. Budući tajnik Hrvatskih orlova Ivan Merz još se kao srednjoškolac i osobito poslije kao student smatrao članom Katoličkog pokreta. Pred prvi svjetski rat snažno se orlovski pokret razvija u Sloveniji, a u Hrvatsku se širi nakon velikog orlovskog sleta u Mariboru 1920. na kojem je sudjelovalo preko 5000 Hrvata i Hrvatica. Hrvatski orlovski savez osnovan je [[1923.]] godine. Suosnivač Hrvatskog katoličkog orla je bl. [[Ivan Merz]]. On je bio idejnim vođom i autorom pravilnika orlovske organizacije, ''[[:b:\|Zlatna knjiga hrvatske katoličke omladine\|Zlatne knjige hrvatske katoličke omladine]]''. Orlovsku je organizaciju postavio na osnovama papine [[Katolička akcija\|Katoličke akcije]]. Za predsjednika je izabran dr. [[Ivo Protulipac]], a za tajnika Ivan Merz. Hrvatski katolički orao bio je naglašeno vjersko i crkveno društvo, koje se držalo izvan svih stranaka. Politička izvanstranačnost zasluga je Ivana Merza. Njegova je zasluga i to što je orlovska organizacija imala je za cilj odgoj mladeži u vjerskom, intelektualnom, moralnom i tjelesnom pogledu, a najveći prinos Ivana Merza je taj što je u Orlovsku organizaciju unio ideje Katoličke akcije, poštujući specifičnosti ove organizacije. Orlovsku organizaciju pogodila su dva teška događaja. Prvo je bila prerana Merzova smrt 1928. i [[šestosiječanjska diktatura]] [[1929.]], kad je velikosrpski hegemonistički režim kralja Karađorđevića intenzivirao proganjanje svega što je hrvatsko i katoličko, te je tako ugušio i rad Hrvatskog katoličkog orla. Hrvatska književnica [[Marica Stanković]] opisala je u djelu ''Mladost vedrine'' naprasni kraj orlovske organizacije i progon njezinih članova.

Hrvatski orlovski savez: razlika između inačica