Münchenski krug: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Münchenski
'''krug''' naziv je za četvoricu slikara koji su između [[1905.]] i [[1910.]] pohađali
Akademiju u [[München|Münchenu]] i djelovali više ili manje povezano budući da su svu
četvoricu slikara isprva vodile slične ideje i ugledali su se na iste uzore,
iako istovremeno djelovanje sve četvorice obuhvaća kratak period od samo dva
mjeseca. Riječ je o slikarima [[Josip Račić|Josipu Račiću]], [[Miroslav Kraljević|Miroslavu Kraljeviću]], [[Vladimir Becić|Vladimiru
Beciću]] i [[Oskar Herman|Oskaru Hermanu]]. Čvrsta poveznica između ta četiri slikara barem je
jedan semestar koji su svi proveli u klasi Huga von Habermanna, te su zajedno
gledali i upijali utjecaje kako starih majstora, tako i prvaka modernog
slikarstva Maneta. Time su otvorili put za razvoj moderne umjetnosti u
[[Hrvatska|Hrvatskoj]]: Kraljević za Prašku četvoricu, Becić za Grupu trojice i [[Grupa Zemlja|Grupu Zemlja]]. Kraljević i Račić značajni su i zbog upotrebe specifične manetovske
crne boje koja je osim na ekspresioniste, utjecala i na [[Josip Vaništa|Josipa Vaništu]],
Zemlja. Kraljević i Račić značajni su i zbog upotrebe specifične manetovske
predvodnika grupe [[Grupa Gorgona|Gorgona]] koja je u 60-ima djelovala u Zagrebu.
crne boje koja je osim na ekspresioniste, utjecala i na Josipa Vaništu,
predvodnika grupe Gorgona koja je u 60-ima djelovala u Zagrebu.
 
== ''Die kroatische Schule'' ==
Rođenje
moderne struje u hrvatskoj umjetnosti domaća likovna kritika već neko vrijeme
vidi u zajedničkom djelovanju četvorice mladih slikara koji su se između [[1905.]]
i [[1910.]] školovali na münchenskoj ''Köninglische''
Bayerische Akademie der Bildenden Künste. Prelog ističe kako su oni kao
„predstavnici tzv. ''europske linije''
suprotstavljeni ''nacionalnoj liniji''
[[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]] i grupe ''Medulić''“. <ref name="Prelog"> Prelog, P., Slikarstvo Minhenskog kruga i ekspresionizam, diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 1997., str. 2, 27</ref>
Za njihov krug i stil koji je, u tadašnjem domaćem (pa čak i u münchenskom) kontekstu
bio nov i neobičan, danas se uvriježio naziv ''Münhenski krug. ''
Line 53 ⟶ 52:
Prelog
nam u jednom od svojih brojnih tekstova o ''Münchenskom
krugu<nowiki>''</nowiki>'' ''otkriva da su u München na Akademiju prvi došli Račić i Herman [[1904.|1904''.'']]'',''<ref name="Prelog Petar"/>
koji su prvo izučavali crtanje u privatnoj školi Antona Ažbea, a kasnije su
upisali Akademiju u klasi profesora Johanna Caspara von Hertericha koji je
Line 137 ⟶ 136:
je to opredjeljenje uvjetovano njihovim porijeklom i pozadinom, njihovim
temeljnim formiranjem i konzervativnom sredinom koje su nosili u sebi“.<ref name="Tonković"/>
 
 
Uskoro je na Akademiju stigao i Kraljević,
Line 148 ⟶ 146:
vrlo važnu ''Mrtvu prirodu'' iz 1909.
 
Prvom samostalnom izložbom [[1910.]] godine u
Salonu Ulrich u Zagrebu može se zaokružiti njegova münhenska faza. On je, kao i
Račić, privučen Parizom te tamo nastavlja svoje stvaralaštvo. Do smrti [[1954]].
sudjelovao je u mnogim umjetničkim kretanjima, primjerice 1910-ih izlagao je s ''Medulićima,'' nakon rata potaknuo je nastanak
„prve umjetničke kolonije u našoj Kraljevini“<ref name="Tonković"/>