Berlinski zid: razlika između inačica

Izravni dodir istočnonjemačkog i zapadnonjemačkog državnog područja u Berlinu ostavljao je stanovništvu mogućnost da migrira na Zapad: od 1945. do 1961. godine je tako napustilo Njemačku Demokratsku Republiku ukupno 3,5 milijuna stanovnika -– oko 20% ukupne populacije te države.<ref>[Gerhard Stapelfeldt: Kritik der ökonomischen Rationalität. Zweiter Band: Wirtschaft und Gesellschaft der Bundesrepublik Deutschland], Lit Verlag, Münster 1998, str. 50.</ref> Uz to je mogućnost da u Berlinu iz komunističkih zemalja pobjegnu na Zapad ([[komunizam|komunističke]] države su zabranjivale emigraciju, ponašajući se kao da su vlasnici svojih stanovnika) koristio znatan broj državljana DDR-u susjedne Poljske i Čehoslovačke.

Izgradnja, održavanje i nadziranje zida i širokog "pojasa smrti" uz njega -– građevine koja je u završnoj fazi bila dugačka oko 160 km -– bilo je vrlo skupo, te je predstavljalo znatan teret za istočnonjemačku ekonomiju.

U razdoblju od 1961. do 1989. godine pobili su istočnonjemački graničari barem 138 osoba koje su pokušavale pobjeći preko Zida.<ref>[http://www.chronik-der-mauer.de/index.php/de/Start/Index/id/593792 "Todesopfer an der Berliner Mauer"], "Chronik der Mauer", posjećeno 10.10.2014.</ref> Uspješnih bjegunaca preko Zida zabilježeno je 5.075, od toga 574 iz redova vojnika čiji je zadatak bio da čuvaju Berlinski zid.<ref>[http://www.bpb.de/files/5O12ML.pdf "Geschichte der DDR""], "Informationen zur politischen Bildung Nr. 312/2011", posjećeno 10.10.2014.</ref>