Meteorit: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 68 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q60186 (translate me) |
Nadopunio Meteorit |
||
Redak 1:
[[
[[datoteka:Widmanstatten hand.jpg|mini|desno|300px|Kada se [[metalni meteoriti]] [[poliranje|poliraju]] i [[jetkanje|jetkaju]] (nagrizaju), pokazuju poznate [[Widmanstättenove figure]].]]
{{Commons|Meteorite}}
'''Meteorit''' je komad [[stijene]] ili [[željezo|željeza]], [[meteoroid]]a, [[komet]]a ili [[asteroid|planetoida]], koji je iz [[svemir]]a pao na površinu [[Zemlja (planet)|Zemlje]] ili nekog drugog [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]]. U slučaju jačeg udara, nastaje [[udarni krater]]. Većina meteorita potječe od manjih tijela [[meteoroid]]a, a rijetki potječu od [[planetoid]]a ([[asteroid]]a). Padovi većih [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] uzrokuju [[Eksplozija|eksplozije]] i udarne kratere ([[astroblem]]e). Prema kemijskom sastavu meteoriti se dijele na [[kamen]]e (aeroliti, učestalost 94%), [[Metalni meteoriti|željezne]] (sideriti, 5%) te kameno‑željezne (sideroliti, 1%). Najveći nađeni kameni meteorit [[masa|mase]] je veće od 1 tone, a željezni od 60 [[tona]]. Prema [[minerali|mineralnom]] sastavu kameni meteoriti dijele se na hondrite (ili [[kondriti]]) i ahondrite; prvi sadrže okrugla zrna, hondre, uložene u osnovnu masu (matriks). Hondre se sastoje od [[olivin]]a i [[Pirokseni|piroksena]] s nešto [[slitina|slitine]] [[nikal|nikla]] i željeza. Izuzev lako isparivih elemenata (na primjer [[vodik]], [[helij]]), kemijski sastav hondra odgovara sastavu [[Sunce|Sunca]], a kuglasti oblik upućuje na nastanak u bestežinskom prostoru. [[Radionuklid|Radioizotopno]] im je utvrđena starost od 4.55 milijardi [[godina]], što odgovara vremenu nastanka planetnoga sustava ([[Sunčev sustav]]). Smatra se da nikada nisu bili uklopljeni u neko veće tijelo. Oko 86% svih meteorita su hondriti. Malobrojniji ahondriti ne sadrže hondre. Većinom su dijelovi otkrhnuti s površine planetoida. Najviše ih potječe od planetoida Vesta ([[4 Vesta]]). Malu skupinu anhondrita čine meteoriti koji sadrže minerale kakvi se nalaze na [[Mjesec|Mjesečevu]] ili [[Mars]]ovu tlu. Željezni meteoriti sastoje se uglavnom od nikla i željeza. Smjesa je [[kristal]]izirala iz taljevine pri vrlo sporom hlađenju, za što su uvjeti postojali u međuplanetnome prostoru. Većinom potječu od jezgara planetoida koji su razbijeni u sudaru s nekim drugim planetoidom. Kameno‑željezni meteoriti sastoje se od [[silikati|silikata]] i [[metal]]a. Smatra se da su nastali u planetoidima, u području između željezne jezgre i kamenog omotača.
Najstarija je poznata uporaba meteorita datirana u [[željezno doba]] (Danebury, [[Engleska]]). Željezni meteoriti koristili su se kao prvi izvori kvalitetnog [[željezo|željeza]] za oštrice ([[povijest tehnologije]]). Izvanzemaljsko podrijetlo meteorita prvi je pretpostavio [[Ernst Chladni]] kada je 1794. povezao nalazišta meteorita i pojavu [[bolid]]a. Alois von Widmanstätten je na prerezu [[Hrašćinski meteorit|Hrašćinskoga meteorita]] (pao u [[Hrvatsko zagorje]], 26. svibnja 1751.), [[Jetkanje|jetkanoga]] (nagrizano) [[Dušična kiselina|dušičnom kiselinom]], uočio [[Kristalografija|kristalografsku]] strukturu jedinstvenu za željezne meteorite ([[Widmanstättenove figure]]), kakva ne postoji u [[Zemlja|Zemaljskim]] [[kristal]]ima. Kada je 26. travnja 1804. u [[Francuska|francuskom]] mjestu L'Aigle pred velikim brojem svjedoka pao [[meteorski pljusak]] od približno 3 000 dijelova kamenog meteora [[Znanstvena metoda|znanstvena je zajednica]] prihvatila njihovo svemirsko podrijetlo. <ref> '''meteorit''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40409] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
==Izvori==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
| |||