Meteorit: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nadopunio Meteorit
Nadopunio Meteorit
Redak 22:
 
[[datoteka:Meteorite iron harpoon.jpg|mini|desno|300px|[[Koplje]] napravljeno od [[narval]]ove kljove s oštricom od meteorskog željeza.]]
 
[[datoteka:Meteor.jpg|mini|desno|300px|Barringerov krater ili Đavolji kanjoj, meteoritni [[udarni krater]] u [[Arizona|Arizoni]], [[SAD]].]]
 
[[datoteka:Hudsonbay.png|mini|desno|300px|[[Hudsonov zaljev]], [[Kanada]], luk kojega odgovara [[promjer]]u od 440 [[km]], možda ostatak [[udarni krater|udarnog kratera]] meteorita.]]
 
{{Commons|Meteorite}}
Line 81 ⟶ 85:
=== Starost meteorita ===
Izmjerena vremena starosti meteorita ima raznih. Jedna grupa meteorita stara je od 4.6 do 3.5 milijardi godina. Druga grupa stara je od 1 milijarde do 300 milijuna godina. Nađeno je da su ahondriti mlađi od hondrita za otprilike 200 milijuna godina. Neki hondriti pretrpjeli su sudare prije nekih 500 milijuna godina, pa se čini da su se tada odvojili od zajedničkog roditeljskog tijela. Kameni meteoriti lutaju slobodno prostorom prije no što padnu na Zemlju, prema procjenama, ne duže od 50 milijuna godina, a željezni meteoriti lutaju i do 2 milijarde godina.
 
=== Astroblemi tektiti ===
I na Zemlju su padali [[planetoid]]i. No razmjerno malo ima kratera koji su slobodno izloženi i uočljivi. Takav je, na primjer, Đavolji kanjoj, meteoritni [[udarni krater]] u [[Arizona|Arizoni]]. U promjeru ima 1 200 [[metar]]a, dubok je 180 metara, a materijal mu je na rub nabačen 40 metara iznad okolne ravnice. Ukupno je pronađeno do stotinu kružnih i prstenastih tvorevina kojima se mjere kreću od nekoliko kilometara do više stotina kilometara, a nedvojbeno su ostaci udara iz [[svemir]]a. Pretežno su sačuvani u starijim geološkim slojevima, kao što je kanadski štit ili euroazijska nizina. Veličina nekih [[astroblem]]a usporediva je i s manjim [[Mjesečeva mora|Mjesečevim morima]]! Tako je i [[Hudsonov zaljev]], luk kojega odgovara promjeru od 440 km, možda ostatak udarnog kratera. Udari planetoida morali su utjecati na geološki razvoj Zemljine kore; koliki je taj utjecaj, ima tek da se istraži.
 
S astroblemima povezana je pojava [[tektit]]a. To su [[staklo|staklasta]] tijela ([[Starogrčki jezik|grč]]. ''tektos'': rastopljen) nalik meteoritima. Nalaze se na tlu, ali su sasvim drugog sastava nego što ga ima okolno tlo. Dimenzije su im od mikroskopskih do veličine lopte. Pretežni dio obujma otpada na staklasti [[silicijev dioksid]]. Po kemijskom sastavu slični su eruptivnoj stijeni [[andezit]]u, ali su za razliku od drugih stijena vrlo dehidrirani. Tamno su zeleni i smeđi i najrazličitijih oblika. No oblik im svjedoči da su se morali gibati atmosferom s velikom brzinom, od 6 do 11 [[Metar u sekundi|km/s]]. Staklasta građa upućuje na to da su nastali brzim [[hlađenje]]m. Rješenje zagonetke njihova postanka dao je raspored njihova nalazišta. Uvijek su povezani s astroblemima. U sudaru nebeskog tijela i stijene dolazi do eksplozije, [[stijena]] se tali, a njeni odlomci u letu hlade. Dakle, i tektiti su "pali s neba", ali su pritom potekli od materijala izbačenog u sudaru meteorita i Zemljine površine. Poznati su tektiti moldaviti, australiti i drugi.
 
==Izvori==