Vlora: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Nesmir Kudilovic je premjestio stranicu Valona na Vlora: http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65092
uskl.
Redak 1:
{{Naselje
| ime = ValonaVlora
| ime_genitiv =ValoneVlore
| izvorno_ime =<small>Vlora (Vlorë)</small>
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
Redak 36:
| slika_panorama = Vlora cover.jpg
| veličina_slike =
| opis_slike = Znamenitostiznamenitosti ValoneVlore
 
| slika_zastava =
Redak 61:
| lokacija_info = {{ZD+X/A|ALB}}
| lokacija1_ime = Distrikt
| lokacija1_info = [[Valonski distrikt|Vlorski distrikt]]
| lokacija2_ime = Okrug
| lokacija2_info = [[Valonski okrug|Vlorski okrug]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
Redak 127:
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
 
| vremenska_zona = [[CETsrednjoeuropsko vrijeme|SEV]]
| utc_pomak = +1
| vremenska_zona_DST = [[CEST]]
Redak 166:
}}
 
'''ValonaVlora''' ('''Valona'''; [[Albanskialbanski jezik|albanskialb.]] ''Vlora'', ''Vlorë''; [[talijanski jezik|tal.]] ''Valona'') je, grad na jugu Albanije i druga luka po veličini u Albaniji. Najveći je grad na jugu Albanije i najbliži [[Italija|talijanskoj]] obali. Nalazi se na strateški značajnom položaju (na [[Otrantska vrata|Otrantskim vratima]] koja kontroliraju ulaz u [[Jadransko more]]), te je u povijesti bio značajan vojni centar. U gradu je proglašena nezavisnost Albanije.
 
== Povijest ==
Redak 172:
Grad su u 6. st. pr. Kr. osnovali [[Stara Grčka|grčki]] kolonisti na [[Iliri|ilirskoj]] obali i nazvali ga Aulon. Prvi ga spominje [[Ptolomej]]. Bio je značajan grad u rimskom i bizantskom razdoblju, kad je postao sjedište biskupije. U 11. i 12. st. su se oko grada vodile borbe između Bizanta i [[Normani|Normana]].
 
Godine [[1345.]] godinegrad je grad zauzelo [[Srpsko Carstvo]] za cara [[Stefan Uroš IV. Dušan|Dušana]] i [[Srbi]] su osnovali posebnu kneževinu. Smještena na izvanrednoj poziciji pri ulazu u Jadran iz Sredozemlja, branjena moćnom utvrdom Kaninom, važna postaja na pomorskom putu za [[Levant]], a tradicionalno poznato tržište [[žitarice|žitarica]] i [[sol]]i, ValonaVlora je odavno privlačila [[Dubrovnik|dubrovačke]] trgovce. Gospodarima ValoneVlore Dubrovnik[[Dubrovačka Republika|Dubrovačka Republika]] dariva sve veću pažnju već i kroz 14. stoljeće. Tako npr. [[1368.]] Aleksandar, ''gospodin Kanine i Valone'', izriče želju biti ''jedin od Dubrovčan'', ''jedin brat od komuna dubrovačkoga'', pa zajedno sa svojim plemstvom osigurava Dubrovčanima prijateljstvo.<ref>F. Miklosich, n.d.d. 178.-179.</ref> Živa je [[Dubrovačka Republika|dubrovačka]] trgovina s ValonomVlorom. Ponekad vrbuje Dubrovnik tamo i najamnike za svoje vojne potrebe.<ref>N. Iorga, Notes et extraits pour servir a l'historie des croisades au XV siecle, II, Paris 1899, 97, rat s bosanskim kraljem Ostojom 1403. godine</ref> Jaka je dubrovačka trgovačka kolonija u ValoniVlori. U valonskomVlorskom zaljevu kartografi 15. stoljeća bilježe i lokalitet ''Porto raguseo''.<ref>K. Jireček, Važnost Dubrovnika u trgovačkoj povijesti srednjega vijeka, Dubrovnik 1915., 46., 99.</ref> [[1417.]] je grad zauzelo [[Osmansko Carstvo]] i stvorilo poseban sandžak. Grad je postao značajan centar [[Sefardi|sefardskih Židova]] koji su izbjegli iz Španjolske u Osmansko Carstvo. I nakon turskogosmanlijskoga osvajanja Valone Dubrovčani u njoj živo posluju. Kada se [[1443.]]-[[1444.]] stvara velika koalicija za rat protiv Turske, i Dubrovnik se pridružuje. Nadajući se sigurnom uspjehu protuturskog ratnog pohoda, Dubrovnik se [[27. lipnja]] 1444. obraća ugarsko-hrvatskom kralju Vladislavu. Izražavajući mu uvjerenje kako će postići istjerivanje Turaka iz Grčke traži da kralj Dubrovniku, iz milosti, "ustupi i daruje mjesto odnosno zemlju Valonu, položenu uz obalu mora, s njenim pripadnostima tj. s njenom utvrdom Kaninom".<ref>N. Iorga, n.d. II, 403. Iz uputstvanaputka Vlahu Ranjini, dubrovačkom poklisaru kod kralja Vladislava</ref> Međutim, ratni pohod protiv Turaka nije uspio, pa niti dubrovačko stjecanje ValoneVlore. [[1851.]] je grad pogodio potres.
 
Za vrijeme [[Balkanski ratovi|PrvogPrvoga balkanskog rata]] [[1912.]] je [[Ismail Qemali]] u ValoniVlori proglasio nezavisnost Albanije i ValonaVlora je postala prvi albanski glavni grad. Grad je bio pod talijanskom okupacijom tokom 1. i 2. svj. rata. TokomTijekom 2. svj. rata Vlora je bila značajnavažna talijanska i njemačka podmornička baza koju su često bombardirali Saveznici. TokomTijekom komunističke vlasti je navlasti blizu grada osnovana jedina [[SSSRSovjetski Savez|sovjetska]] vojna baza na Sredozemlju koja je nakon spora Albanije i SovjetskogSovjetskoga Saveza [[1961.]] prešla pod [[Kina|kinesku]] upravu (Albanija je nakon raspada veza sa Sovjetskim savezom sklopila čvrste veze s Kinom). Nakon pada komunizma dolazi do jakih nemira zbog siromaštva koji eskaliraju [[1997.]] pobunom protiv vlasti.
 
== Zemljopis ==
 
ValonaVlora je smještena na obali [[Otrantska vrata|Otrantskih vrata]], morskog prolaza između [[Jadransko more|Jadranskog]] i [[Jonsko more|Jonskog]] mora. Od svih albanskih gradova je najbliži [[Italija|talijanskoj obali]]. Grad se nalazi na zaljevu kojeg poluotok [[Karaburun]] štiti od vjetra i valova, te je posebno pogodan za razvoj luke. U blizini je otok [[Sazan]] na kojem su značajni vojni objekti. Klima je sredozemna.
 
== Gospodarstvo ==
Redak 186:
== Znamenitosti ==
 
Najvažnija je zgrada u kojoj je proglašena nezavisnost Albanije. U gradu postoji nekoliko značajnih [[džamija]] (najpoznatija je džamija Muradija). ValonaVlora je danas poznata po noćnom životu koji privlači turiste.
 
== Literatura ==
 
* Konavoski zbornik, KonavleKonavli, Dubrovnik, 1982.
 
== Izvori ==