Sesvetski Kraljevec: razlika između inačica

[[Sesvetski Kraljevec]] počinje se spominjati [[1275.]] godine , kada ga je ugarski [[kralj Bela]] , zajedno sa okolnim selima (Cerje , Dumovec i Kobiljak ) oduzeo plemićima i darovao ga [[zagrebački Gradec|zagrebačkom Gradecu]]. Kraljevec će ostati pod njegovom vlašću sve do 1434. godine. Tada ga je zajedno sa okolnim selima kralj [[Žigmund]] darovao zagrebačkom biskupu , odnosno [[kaptol|kaptolu]]. Tako će Kraljevec pod vlašću kanonika [[Zagrebački kaptol|Zagrebačkog kaptola]] ostati punih pet stoljeća , sve do poslijeratne nacionalizacije crkvenog zemljišta. Kaptolska sela prostirala su se većinom istočno od Zagreba , te uz rijeku Savu. Njima je upravljao i s njega skupljao poreze jedan od kanonika , nazivan [[stibrarius]] ili [[decanus]]. Po tom kaptolskom upravitelju svi zajednički posjedi počeli su se tokom vremena nazivati „štibrenskim selima” a kmetovi na njima „Štibrencima” (Stibrenses). U 16. i 17. stoljeću štibrenska sela bila su podijeljena na seoske općine ili „sudčije”: sesvetska , nartska , kraljevečka i kosnićka. Najveći broj kmetskih domaćinstava imale su sesvetska i kraljevečka sudčija. Zbog čestih turskih prodora i pljački u okolne krajeve , u drugoj polovici 16. stoljeća Kaptol je u tim dvjema sudčijama izgradio manje [[kaštel|kaštele]]. U njihova dvorišta kmetovi su se sklanjali kada bi došla vijest o turskim napadima na susjedna sela i utvrde. Tako su prilikom velikoga napada 1591. godine turci prodrli na područje od Moslavine do Ivanića i okolice Križevaca , sve do Božjakovine i Kraljevca , zauzeli i spalili 26 utvrda i stotinjak sela. Tom prilikom spalili su i božjakovečki kaštel dok je Kraljevec ostao obranjen. Za te zasluge kao i za obranu Siska , Kaptol je kmetovima kraljevečke sudčije dao mnoge olakšice. No početkom 17. stoljeća kmetovima su nametnute nove tlake i davanja. Tako su morali kositi sjenokošu Široko polje , obrađivati obližnji kaptolski vinograd i učiti se peći opeku u novoizgrađenoj ciglani. Kmetovi su pružali otpor prema tim poslovima a na to ih je poticao i vlasnik obližnje Božjakovine , knez Nikola Zrinski. Naime , njegovo je vlastelinstvo prilikom turskih prodora bilo opustošeno i ostalo bez znatnog broja kmetova , pa je nastojao privući nove , obečavajući im brojne olakšice. To je privuklo nezadovoljne kraljevečke kmetove , pa je 70-ak njih izrazilo želju naseliti Zrinski posjed Božjakovinu. No Kaptol je uvjetovao odlazak kmetova plaćanjem unaprijed svih poreza za tekuću godinu. Sve su to bili razlozi za prvu [[Štibrensa buna|Štibrensku bunu]] ,1608 godine. Ona je završila pogubljenjem glavnih pokretača bune na kaptolskom trgu. Kasnije su , zbog neizdrživog izrabljivanja kaptolskih feudalaca , kmetovi digli još dvije seljačke bune: drugu 1633. godine a treću 1654. godine. U njoj su kaptolski kanonici tražili pomoć kraljevske vojske , koja je popalila gotovo cijeli Kraljevec i okolna sela. KraljevečkiInače , kraljevečki kaštel , biokoji je bio ograđen drvenim palisadama i opkopom ., Uu 18. stoljeću , dolaskom novoga mirnijeg doba ,mijenja izgled : grade se nove staje izvan dvorišta kaštela , uklanjaju se obrambeni zidovi te raznim pregradnjama ostaje samo manji (stambeni) dio bivšeg kaštela . Kaptol je godine [[1828.]] na istočnoj strani današnje Ulice bedema ljubavi , izgradio novu [[kurija|kuriju]] , koju je dvije godine ranije projektirao zagrebački graditelj [[Juraj Either]]. Zgrada ima nadsvođen podrum i prizemlje a nad ulaznim vratima je istaknut portal sa rozetom . U unutrašnjosti je nekoliko stilskih detalja ranog klasicizma.

Nakon izgradnje kurije , duž istočne i zapadne strane ulice formira se majur sa raznim gospodarskim objektima . Ni nakon ukidanja kmetatvakmetstva [[1848.]] godine život kraljevčana nije se bitno mijenjao na bolje jer će i dalje biti ovisan o svome bivšem feudalcu Kaptolu . Tako će umijesto kmetskog davanja tlake biti prisiljeni , u duhu ranoga kapitalizma , nadničariti i služiti kaptolskim činovnicima za male novce . Sve do sredine 20. stoljeća jedine ulice u Kraljevcu su bile današnja Željeznička i Ulica bedema ljubavi , koje su kraljevčani nekada zvali Drakšina i Stara ves. Vršidba žita obavljala se za cijeli Kraljevec i okolicu na parnoj vršilici ( "danfarici" ) na kaptolskome imanju. Nakon 2. svjetskog rata na kaptolskome dobru nastaje Seljačka radna zadruga "V. Bakarić" a krajem pedesetih zadrugu preuzima sesvetsko [[Sljeme.]]Grade se nove staje i farma se širi prema istoku a bivše kaptolsko zemljište na zapadnoj strani ulice se usitnjava za gradilišta. Farma pod nazivom "Sljemestočarstvo" postoji do početka 90-ih a zatim propada sve do 2007. godine kada se na njenom zemljištu počinje graditi stambeno naselje "Iver". Prvi kolosijek pruge Zagreb - Dugo Selo izgrađen je 1870 godine. No vlak se nije zaustavljao u Kraljevcu sve do 1925. godine. Tada je izgrađena današnja željeznička stanica , u čijem su stražnjem djelu bili stanovi za željezničko osoblje. Krajem 40-ih godina izgrađena je prva i jedina kraljevečka tvornica , tada nazvana Centralna mašinska radionica a danas je to [[Končar]] .