Soteriologija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 8:
== Spasenje u Svetom pismu ==
Već na početku Svetog pisma Bog se objavljuje kao „Osloboditelj“ i „Spasitelj“. On vidi nevolje svog naroda i vodi ga prema [[Sloboda|slobodi]] (usp. Izl 1,1 – 15,21). Ishodišna točka u poimanju spasenja cjelokupnog kršćanstva jest [[Knjiga Izlaska]] u kojoj je opisano oslobođenje izraelskog naroda iz egipatskog ropstva. U Starom zavjetu uočljiva je socijalno – politička crta „oslobođenja“. Starozavjetni proroci poput Izaije, Jeremije, Amosa i Miheja snažno osuđuju vjeru i pobožnost koje su odvojene od socijalnih potreba bližnjega. U Novom zavjetu Isus upotpunjuje proročka obećanja o oslobođenju. Kad god Sveto pismo govori o dolasku Sina Božjega na svijet, ono mu pripisuje otkupljenje ili spasenje ljudskog roda kao svrhu. [[Evanđelje|Evanđelja]] prikazuju Isusa Krista kao onoga koji dolazi spasiti čovječanstvo oslobađajući ga od [[Grijeh|grijeha]]. To se nazire već u samom imenu ''Isus'' koje označava ''Boga Spasitelja''. Sam Krist objašnjava kako je došao na svijet kako bi ga otkupio: „Sin Čovječji je došao potražiti i spasiti izgubljeno“ (Lk 19,10). O tome također progovaraju Pavlove i Ivanove poslanice: „Ali kada dođe punina vremena, posla Bog svoga Sina, rođena od [[Marija (majka Isusova)|žene]], rođena pod Zakonom, da otkupi podložnike Zakona, da primimo posinjenje“ (Gal 4,4-5); „U ovome se sastoji ljubav: nismo mi ljubili Boga, nego je on ljubio nas i poslao Sina svoga kao žrtvu pomirnicu za naše grijehe“ (1 Iv 4,10).
== Oslobođenje/spasenje ==
Predaja sadržaj Kristova djela naziva „spasenje“ ili „otkupljenje“, no prikladniji izraz bi bio „oslobođenje“. Mala je razlika između pojmova ''spasenje'' i ''oslobođenje''. „Spasenje“ podsjeća na prijetnju koju se želi izbjeći, a „oslobođenje“ se odnosi na [[zlo]] koje je prisutno i od kojega se želi izbaviti. U Kristovu djelu su prisutna oba gledišta jer on izvlači ljudski rod iz opasnosti da izgubi svoje vječno predodređenje, koja zarobljuje čovječanstvo, a s druge strane Krist oslobađa čovječanstvo od njegova stanja i pruža mu spas za budućnost. Izraz „otkupljenje“ naglašava smisao otkupnine. Hebrejski pojmovi ''ga-al'' i ''padah'' su oznake oslobođenja s protuuslugom; grčki ''lytrosis'' i ''apolutrosis'' označavaju „oslobođenje posredstvom otkupnine“. Otkupnina naglašava vrijednost oslobođenja. U staro je doba bio običaj osloboditi
== Temeljno oslobođenje ==
Evanđelja daju jasnu poruku po kojoj je Kristovo djelo, prvotno, oslobođenja duhovne naravi; to je oslobođenje ljubavi. Bez unutarnjeg oslobođenja ne vrijede ikakva druga oslobođenja. Ako bi i došlo do novoga socijalnoga ili političkog ustrojstva, a ne bi došlo do unutarnje promjene čovjeka, do oslobođenja od njegovog [[egoizam|egoizma]], on bi i dalje nastavio izrabljivati druge. Duhovno oslobođenje je neophodno jer ono oslobađa čitavog čovjeka, a ne samo neki njegov dio. Takvo oslobođenje prvenstveno oslobađa čovjeka u onom najunutarnijem, u odnosu s Bogom. [[Grijeh]] uništava sklad između Boga i čovjeka, te između samih ljudi, a Isus je došao svojim otkupiteljskim djelom vratiti čovjeka njemu samome tako što mu poništava grijeh i ponovno uspostavlja povezanost s Bogom. S obzirom da oslobođenje utječe na sva područja čovjekova postojanja, tako ono utječe i na [[psiha|psihološko]] oslobođenje u kojemu je čovjek oslobođen od straha i nemira. Također je riječ i o socijalnom i političkom oslobođenju u kojemu se mora očitovati u društvenim odnosima udovoljavanje zahtjevima pravde i ljubavi, te sve više isključivanje izrabljivanja i tlačenja. Kristovo oslobođenje jest sveopće, ono obuhvaća čitavu ljudsku zajednicu. On je oslobodio čovječanstvo od svih podjela. Kristovo oslobođenje oslobađa čovjeka čineći ga dionikom Božje slobode.
== Literatura ==
|