Molekula: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Lektura
m ispravak formule i izgleda teksta
Redak 6:
Molekule su premalene da bi se vidjele golim okom, pa čak i [[optički mikroskop|optičkim mikroskopom]]. Njihov promjer obično iznosi od 0,1 do 100 [[nanometar]]a. Međutim, postoje i iznimke od tog pravila, poput makromolekule [[DNK]]. Kada bi se DNK izvadila iz [[stanična jezgra|stanične jezgre]] i razmotala, dosezala bi duljinu od jednog do dva metra. No, i tada bi bila nevidljiva jer bi njezino vlakno bilo debelo svega 5 [[nanometar|nm]]. Zato se za određivanje veličine i oblika molekula primjenjuju posebne metode fizikalne kemije, uglavnom instrumentalne prirode.
 
Odnos elemenata koji grade molekule izražava se empirijskom formulom. Na primjer, vodik i kisik grade vodu u omjeru 2:1 (H<sub>2O2</sub>O), a<sub> [[ugljik]], [[vodik]] i [[kisik]] grade [[etanol]] u omjeru 2:6:1 (C<sub>2</sub>H<sub>6</sub>O). Ovaj omjer ne mora nužno određivati samo jednu jedinstvenu molekulu &mdash; dimetil eter ima isti omjer kao [[etanol]], no nema istu molekularnu strukturu. Takve se molekule zovu [[izomeri]]. Kemijska ili molekulska formula točnije određuje raspored atoma u molekuli, pa je tako formula etanola CH<sub>3</sub>&ndash;CH<sub>2</sub>&ndash;OH, a formula dimetil etera CH<sub>3</sub>&ndash;O&ndash;CH<sub>3</sub>. Za predstavljanje složenijih molekula, gdje atomi mogu biti raspoređeni u prostoru na različite načine, rabi se strukturna formula.
 
Molekulska masa je zbroj masa atoma koji čine molekulu. Kao i [[atomska masa]], molekulska masa se izražava u [[atomska jedinica mase|atomskim jedinicama mase]] (u = 1/12 mase ugljikova izotopa <sup>12</sup>C). Dugo se vjerovalo da su duljine kemijskih veza i njihovi prostorni kutovi u molekuli konstantni, ali novija istraživanja ukazuju na njihovu neznatnu promjenjivost, posebice kod složenijih molekula.