Kromosomi: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{wikipedizirati}}
'''Kromosomi''' je skup makromolekula u stanici živih bića. Sastoje se od [[DNK]], [[RNK]] i [[histon|histonskih]] i nehistonskih proteina. Biokemijski su slična sastava [[kromatin|kromatinu]], koji su drugi pojavni oblik kromosoma u eukariotskim stanicama.</ref><ref>{{cite web|title=jezgra, stanična|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29122|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=23. studenoga 2014.}}</ref> Svi su [[eukarioti|eukariotsk]] kromosomi građeni od kromatina, za razliku od [[prokarioti|prokariota]] kojima je DNK drukčije organizirana. Prokariotski ekvivalent kromosomu je [[genofor]]<ref>{{cite web|title=genofor|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21636|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=23. studenoga 2014.}}</ref> koji se nalazi u [[nukleoid|nukleoidu]]. Kromosomi se nalaze u [[stanična jezgra|staničnoj jezgri]], ali nisu vidljivi u intefazi jer su raspršeni i uočljivi su tek u [[stanična dioba|staničnoj diobi]] jer se tada [[kondenzacija DNK|spiraliziraju]].<ref>Pavlica, Mirjana. [http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori82.htm Odgovori na postavljena pitanja iz biologije: Razlika izmedju kromatina i kromosoma? Skraćivanjem kromatina nastaje kromosom, da li od jednog kromatina 1 kromosom?], E mail škola mladih znanstvenika, Biologija, PMF Zagreb</ref>
'''Kromosomi''' su način na koji je priroda uspjela riješiti problem razdvajanja dvije identične molekule [[DNK]] na suprotne polove stanice za vrijeme [[mitoza|mitoze]] i [[mejoza|mejoze]]. Moramo uzeti u obzir da je jedna molekula DNK nekoliko tisuća puta duža od promjera [[stanica|stanice]]. Taj je problem riješen na način da se molekula DNK [[kondenzacija DNK|kondenzira]] tj. skupi na vrlo mali prostor uz pomoć [[histon|histonskih]] i nehistonskih [[bjelančevine|bjelančevina]] oko kojih se ona namata. Kada dostigne maksimalnu kondenziranost vrlo je lijepo vidljiva uz pomoć najjednostavnijeg svjetlosnog [[mikroskop]]a.▼
▲
Kad se govori o broju kromosoma karakterističnom za vrstu, misli se na kromosome koji se pojavljuju za vrijeme [[dioba|diobe]] tjelesnih ili somatskih stanica (za razliku od spolnih [[stanica]]). To je dvostruki ili diploidni (oznaka 2n) broj, koji je u zdravoga [[čovjek]]a 46.
Line 9 ⟶ 11:
Prema tome haploidne spolne stanice sadržavaju 22 autosoma i 1 heterokromosom (spermij X ili Y, a jajna stanica uvijek X). U ženskog spola (XX) spolni su kromosomi jednaki i sparuju se poput autosoma. U muškog spola (XY) spolni su kromosomi različiti i sparuju se (tj. podliježu zamjeni genetskog materijala između kromosoma - engl. ''crossing over'') tek malim dijelom na samim krajevima svojih kratkih krakova („pseudoautosomalna regija„), na kojima su homologni (tj. imaju isti redoslijed baza u [[DNK]]). Na Y-kromosomu taj se kraj nalazi uz sâm SRY-gen, koji jedini determinira muški [[spol]]. Zato tijekom ''crossing overa'' homologni kraj Y-kromosoma može „povući“ sa sobom taj [[geni|gen]] (delecija na Y-kromosomu) i premjestiti ga na X-kromosom (translokacija). To objašnjava slučajeve XY-žena i XX-muškaraca.
== Referencije ==
{{izvori}}
{{Link FA|de}}
| |||