Viski: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 6:
 
== Proizvodnja ==
Viski je jedno od najpopularnijih pića današnjice. Sama riječ potječe od keltske reči „usque“, što u prijevodu znači voda, a njegovo drevno ime glasilo je „usque beatha“ što znači voda života. Viski predstavlja kategoriju žestokih alkoholnih pića koja nastaju destilacijom žitarica i koja se isključivo čuvaju u bačvama napravljenih isključivo od hrastovog drveta. U zavisnosti od vrste upotrebljene žitarice razlikuju se i vrste viskija. Žitarice od kojih je napravljen najveći broj viskija su ječam, raž, zob, kukuruz, pšenica. Najbolje i najpopularnije flašeboce viskija potiču iz Sjedinjenih Američkih Država, Škotske i Irske.
 
Povijest viskija
IstorijkiPovijesni podacipodacti o nastanku viskija potiču još iz 800. god pre novepr. ereKr. Smatra se da je piće koje se tada nazivalo „arak“ preteča današnjeg viskija, a postojbina tog pića bila je drevna Indija. Još nezvaničnihneslužbenih podataka o viskiju imamo u IV4. vekustoljeću prepr. nove ereKr. u Aristotelovim matifestima o destilaciji. Putovanje SvetogSvetoga Patrika u ŠkodskuŠkotsku vezuje se takođetakođer, za nastanak ove „vatrene vode“. Smatra se da je Sv. Patrik osim pripovedanjapripovijedanja hrišćanstvakršćanstva, pripovedaopripovijedao o načinima i svrsi destilacije. Prvi značajniji i pisani trag o viskiju potiču iz ŠkodskeŠkotske, i to iz 1494. godine, kada je vladao kralj DžejsJakov IV. On je naredio da se naprave 25 bačvi „vode života“. VečitiVječiti rat o tome kotko je izmislio viski i danas je aktuelanaktualan. Irci ne prihvatajuprihvaćaju ovaj istorijskipovijesni podatak, već se pozivaju na propovedipropovijedi i dnevnik nekog pra-Irca, u kome je zapisano kako se priprema „trostruka vatrena voda“. Pa zato Irci sas određenim pravomrazlogom mogu da kažureći da su oni izmislili viski.
 
Proizvodnja viskija
Viski se obično pravi od ječma, kukuruza, raži ili mešavinommješavinom tih žitarica. Zrna ovih žitarica ostavljaju se prvo u vodi da odstoje, dok ne proklijaju. Potom se suše na ugljuugljenu. PoslePoslije sušenja odvija se fermentacija još jednom u običnoj lokalnojmjesnoj vodi. SlediSlijedi nova destilacija i to sau bakrenim cilindirima. PrilikomTijekkom ove fermentacije koristi se kvasac, a proces fermentacije traje oko 60 časovasati. Kvasac se koristi kako bi se šećerslador pretvorio u alkohol. Još dva puta se na isti način vrši destilacija. PoslednjaPosljednja destilacija ide vrlo sporo, i popularno se naziva „kap po kap“, pa tu umećeumijeće ljudi zaduženih za to pravljenje dolazi do izražaja. Po završetku destilacije viski se prelivaprelijeva u buradbačve sa širokom dnom, napravljenim ood hrastovog drveta, čije se zapremine kreću oko 2300 L. Tu viski treba da ostojiodstoji najmanje dvedvije godine.
Vrste viskija
Najznačajniji destilati potiču iz Škotske, Irske i SAD.
Škotski viski
Škotski viski ili „Scotch“, destilujedestilira se između dva ido tri puta. PoslePoslije destilacije ostavlja se da odstoji isključivo u buradimabačvama od hrastovog drveta minimalnonajmanje tri godine i jedan dan. Škotski se viski može se podelitidijeli na:
• Malt viski . Ovaj viski se pravi isključivo od ječma. Svaki viski iz ove grupe mora da nosi naziv svoje destilerije, pa tako imamo: The Glenlivet, Scapa, Glendronach, Laphroaig… Ovaj viski se može podeliti Vatted Malt – ukoliko je iz više destilerija i Single Malt – viski iz jedne destilerije, ali iz različitih bačvi.
• Grain . Dobija se destilacijom sladovitih i ne sladovitih žitarica, čiju osnovu predstavlja ječam. Ove žitarice u procesu destilacije postižu vrlo niske temperature, i kuvaju se pod pritiskom. Ovaj viski se nikad ne flašira samostalno, a ima mnogo veću jačinu nego Malt viski.