Judaizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
uklanjanje izmjene 4410483 suradnika 89.111.241.92 (razgovor)
Redak 1:
'''Judaizam''' je [[religija]] koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog [[Bog]]a, oca svih ljudi. Ovaj Bog predstavlja sveukupnost moralnih savršenstava i od ljudi zahtijeva ljubav i pravednost. Ime Boga zbog njegove svetosti nije dozvoljeno izgovarati. Judaistička [[religioznost]] temelji se na poslušnosti prema “božanskom zakonu”. Ovaj zakon sadržan je u hebrejskoj Bibliji. [[Biblija]] je sintetiziran rukopis od 24 knjige. Pisana je na [[hebrejski|hebrejskom]] i djelomično na [[aramejski|aramejskom]] jeziku. Govori o povijesti, idejama i društvenim borbama judinog naroda. Ujedno to je i zbirka vjerskih i pravnih propisa, kao i starih mitova koje su [[Judeja|Judeji]] preuzeli od drugih naroda istoka. Stari zavjet dijeli se na tri osnovne grupe:
'''Judaizam''' je [[religija]] koja propovijeda vjeru u jedno Novom zavjetu.
# Zakon (hebrejski: [[Tora]], sadrži tzv. Petoknjižje - Pet knjiga Mojsijevih: Knjigu postanka, Knjigu izlaska, Levitski zakonik, Knjigu brojeva i Ponovljeni zakon)
# [[Proroci]] (sadrži: Prve proroke i Posljednje proroke), i
# Spisi (Psalmi, Knjiga o Jovu, Priče Salomonove, Prva i Druga knjiga dnevnika, Jezdrijina i Nemijina knjiga, Knjiga o Ruti, Pjesma nad pjesmama, Knjiga propovjednika, Plač Jeremijin, Knjiga proroka Danijela). Mnogi istraživači smatraju da je Stari zavjet prethodna faza u razvoju kšćanske religije koja je izložena u Novom zavjetu.
 
Pored Tore za vjerski život Židova posebno je važan [[Talmud]] (hebrejski: učenje). Talmud je velika je vjerska zbirka poslje-biblijsbiblijskih hebrejskkitumačenja brojhebrejske Biblije, obrednih pravila, pravnih propisa, priča i propisaizreka. oSastoji čistoćise iz dva djela: Mišna (tekst učenja) i ishrani[[Gemara]] (objašnjenje učenja). Postoje dva Talmuda: Jeruzalemski Talmud (priređen oko 650. godine nove ere) i Babilonski Talmud (priređen oko 500. godine).
 
Osnivač hebrejske religije je [[Mojsije]] (hebrejski Moše, oko 1225. pr. Kr.). Praktično jedini izvono [[Stari zavjet]]. Mojsije je bio hebrejski vođa i zakonodavac koji je narod oslobodio [[Egipatsko sužanjstvo|egipatskog ropstva]] i na gori [[Sinaj]]u dao im dvije tablice koje su postale temelj hebrejske religije. Mojsije zauzima prvo mjesto među os[[Slika:WLA jewishmuseum Greek Torah Scroll from Ionnina.jpg|minijatura|[[Tora]] u [[Židovski muzej u New Yorku|Židovskom muzeju u New Yorku]]]]
Za ortodoksnog Židova obavezan je i veliki broj obrednih propisa i propisa o čistoći i ishrani.
Osnivač hebrejske religije je [[Mojsije]] (hebrejski Moše, oko 1225. pr. Kr.). Praktično jedini izvonoizvor za upoznavanje Mojsijevog života, rada i učenja je Biblija, odnosno [[Stari zavjet]]. Mojsije je bio hebrejski vođa i zakonodavac koji je narod oslobodio [[Egipatsko sužanjstvo|egipatskog ropstva]] i na gori [[Sinaj]]u dao im dvije tablice koje su postale temelj hebrejske religije. Mojsije zauzima prvo mjesto među os[[Slika:WLAosnivačima jewishmuseumreligija, Greekpošto Torahnjemu Scrollu fromprilog ide kronološko prvenstvo: Ionnina.jpg|minijatura|[[ToraZaratustra]], u[[Buda]], [[ŽidovskiKonfučije]], muzej[[Isus]] ui New[[Muhamed]] Yorku|Židovskompojavili muzejusu use Newtek Yorkumnogo stoljeća poslije njega. Prema Bibliji, Mojsije je čuvajući stoku na brdu [[Horeb]] (Sinaj) vidio Boga ([[Jahve]]) koji mu je dao moć da vrši čudesna djela i povjerio mu misiju - da se vrati svojim plemenima i oslobodi ih od ropstva.
[[Slika:WLA jewishmuseum Greek Torah Scroll from Ionnina.jpg|minijatura|[[Tora]] u [[Židovski muzej u New Yorku|Židovskom muzeju u New Yorku]]]]
== Židovske svete knjige ==