Hrvatska socijalno-liberalna stranka: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
izmjena podatka o SSOH u SSRNH uz navođenje izvora i citiranje rednih brojeva stranica. Postojeću literaturu (HPL) prebacio sam u odlomak == Literatura == jer nije citiran redni broj stranice. vidi Posebno:Diff/2057141.
Redak 42:
}}
 
'''Hrvatska socijalno-liberalna stranka''' (kratica '''HSLS'''), liberalna neparlamentarna [[politička stranka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Najznačajniji i najdugovječniji predsjednik bio je [[Dražen Budiša]]. Sadašnji predsjednik stranke je [[Darinko Kosor]], koji je naslijedio dugogodišnju lidericučelnicu [[Đurđa Adlešič|Đurđu Adlešič]].
 
== Povijest ==
HSLS[[nadnevak|Nadnevka]] 3. ožujka 1989. u [[Klub sveučilišnih nastavnika Sveučilišta u Zagrebu|Klubu sveučilišnih nastavnika]] Sveučilišta u Zagrebu održan je osnovanprvi sastanak Inicijativne grupe za osnivanje Hrvatskoga socijalno-liberalnog saveza.<ref name="HS">Dragan Đurić, Bojan Munjin, [[Srđan Španović]], Stranke u Hrvatskoj, NIRO »Radničke novine«, Zagreb, 1990., ISBN 86-7057-097-1, str. 8. i 211. (24. ožujka 1990.)</ref> Hrvatska socijalno-liberalna stranka osnovana je na Osnivačkoj skupštini u Zagrebu [[20. svibnja]] [[1989.]] godine pod imenom ''Hrvatski socijalno liberalni savez'',. uU okviru tadašnjeg [[SSOHSocijalistički savez radnog naroda Hrvatske|SavezaSocijalističkog socijalističkesaveza omladineradnog naroda Hrvatske]] (SSRNH),<ref>Šošić[[Božidar Novak]], Hrvoje: ''HrvatskiHrvatsko političkinovinarstvo leksikonu 20. stoljeću'', Golden marketing – Tehnička knjiga; Press data, medijska agencija HND-a, Zagreb, 19992005., ISBN 953-212-194-3, str. 954.</ref> HSLS je djelovao od 2. listopada 1989., iotad bioje stranka dobila suglasnost za slobodno djelovanje u sklopu SSRNH. HSLS je prvabio demokratskaprvom demokratskom [[politička stranka|političkom osnovanastrankom]] osnovanom u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]] za vrijeme komunističkogkomunističkoga režima. Nadnevka 24. ožujka 1990.<ref name="HS"/> na Godišnjoj skupštini HSLS je promijenio naziv u Hrvatska socijalno-liberalna stranka. Prvi predsjednik Stranke bio je [[Slavko Goldstein]]. Dražen Budiša izabran je za predsjednika [[1990.]] godine. Od veljače [[1996.]] do studenogstudenoga [[1997.]] godine predsjednik HSLS-a je [[Vlado Gotovac]], a tada je za predsjednika Stranke izabran ponovno Dražen Budiša. Od 2004. do 2006. predsjednik Stranke bio je [[Ivan Čehok]], da bi u veljači [[2006.]], nakon ponovnog ujedinjena sa Liberalnom strankom, za predsjednicu bila izabrana Đurđa Adlešič.
 
Makar je najznačajniju potporu birača (17,71 %) zabilježio na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1992.|parlamentarnim izborima 1992. godine]], najznačajnije razdoblje za HSLS nastupa nakon kolovoza 1998. godine, kada uz financijsku pomoć federalne agencije "USAID" otvara svoj ured u Zagrebu "International Republican Institute" (IRI). Već nakon mjesec dana konzultacija koje IRI provodi sa šest vodećih oporbenih stranaka, a u svrhu "''pobjede demokratskih partija nad autoritarnim režimom kojega su uspostavili Franjo Tuđman i njegova partija''" (riječi iz kasnijeg izvješća samog IRI-ja) u [[kolovoz]]u [[1998.]] je sklopljen sporazum da će na narednim parlamentarnim izborima izaći tih šest oporbenih stranaka u dvije izborne koalicije - jednu koju će činiti [[SDP]] i [[HSLS]], te drugu koju će činiti [[HSS]], [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|HNS]], [[Liberalna stranka|LS]] i [[IDS]]; ujedno je unaprijed dogovoreno da će se imenovanja na funkcije u budućoj koalicijskoj vlasti dijeliti po ključu 50 posto za SDP, 25 posto za HSLS i 25 posto za preostale četiri stranke.<ref>[http://pdf.usaid.gov/pdf_docs/PDACG853.pdf "Croatia Closeout Report July 2001 - June 2004"], INTERNATIONAL REPUBLICAN INSTITUTE - Agency for International Development, v. osobito str. 1 i 11, pristupljeno 21.9.2014.</ref> Nije posve jasno zašto je bilo dogovoreno da će SDP dobiti dvostruko više budućih dužnosničkih mjesta (a time i utjecaja u vlasti) od HSLS-a: naime je na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|parlamentarnim izborima 1995. godine]] HSLS bio dobio 11,55 %, a SDP skromnijih 8,93 % glasova birača; prije toga je na prethodnim [[Hrvatski parlamentarni izbori 1992.|parlamentarnim izborima 1992. godine]] SDP bio dobio tek 5,52 % glasova, a HSLS čak 17,71 %. Može se pretpostaviti da je dio dogovora bilo zajedničko kandidiranje HSLS-ovog čelnika [[Dražen Budiša|Dražena Budiše]] kao kandidata na [[Hrvatski predsjednički izbori 2000.|hrvatskim predsjedničkim izborima 2000]].
Redak 80:
 
== Politička akademija ==
HSLS osnovao je 5. srpnja 2008. svoju političku [[zaklada|zakladu]] pod nazivom '''Politička Akademija HSLS-a «»Liberalni centar za demokraciju»«'''. Ona je namijenjena obrazovanju svojih članova, a osnovana je po uzoru na već postojeće političke zaklade u Hrvatskoj.<ref>[http://www.hsls.hr/?str=aktualno&vid=156 Započela edukacija članova HSLS-a] (20.7.2008.)</ref>
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Literatura ==
* [[Hrvoje Šošić]], ''Hrvatski politički leksikon'', A – LJ (4. dio), Eurocopy Pack, Zagreb, 1999., ISBN 953-6757-01-1 {{NSK-zapis|id=000232623}}
 
==Poveznice==