Zoran Milanović: Razlika između inačica

No edit summary
Odnos Hrvatske prema Bosni i Hercegovini u vrijeme Milanovićevog mandata se znatno promijenio. Za razliku od prethodnih vlasti, Milanovićeva Vlada je dala značajnu podršku [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatima u BiH]]. Prethodne vlasti u Hrvatskoj, naročito nakon smrti [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] nisu pokazivale interes za položaj Hrvata u BiH. Štoviše, bivši predsjednik [[Stjepan Mesić]] se sukobio s hrvatskim političarima u BiH, a istodobno gradio prijateljske odnose s bošnjačkim političarima. Milanovićeva politika prema BiH ocijenjena je kao "najsuvislija i najbolja politika prema BiH" za Hrvate "unatrag dva desetljeća". Javno je izrazio zanimanje Hrvatske za stanje u Bosni i Hercegovini i položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda.<ref name=Toma>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/zoran-milanovic-je-drzavnik-sa-suvislom-politikom-prema-bih-921272 Zoran Milanović je 
državnik sa suvislom 
politikom prema BiH]. Večernji list, 15. veljače 2014. Pristupljeno 3. prosinca 2014.</ref>
 
Simbolično, nakon što mu je Sabor potvrdio drugi uzastopni mandat, Milanović je za prvi posjet odabrao BiH, odnosno grad [[Mostar]], i to u vrijeme velikih nereda u veljači 2014. koje su izazivali bošnjački prosvjednici, što je umalo rezultiralo međunacionalnim sukobom u gradu. Štoviše, nije posjetio Sarajevo kao glavni grad, što je izazvalo kritike među bošnjačkim političarima i javnim osobama. Poslije Mostara posjetio je [[Vitez]] i [[Široki Brijeg]]. Sarajevo je odabrao kao posljednju destinaciju prije napuštanja zemlje. Time je postao prvi hrvatski premijer koji je posjetio Hrvate u BiH nakon više od dvadeset godina. Milanovićevu posjetu Mostaru pohvalio je i vođa oporbe [[Tomislav Karamarko]], predsjednik HDZ-a.<ref name=Toma/>
 
Milanović je pristaša olakšavanja puta Bosni i Hercegovini za ulazak u [[Europska unija|Europsku uniju]] te je kritizirao zahtjev europskih političara da BiH mora mijenjati [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustav]] kao uvjet za status kandidata. Milanović je izrazio konzervativan stav glede implementacije [[Presuda Sejdić-Finci|presude Sejdić-Finci]] [[Međunarodni sud za ljudska prava|Međunarodnog suda za ljudska prava]] na bosanskohercegovački Ustav, koji onemogućava pripadnicima nacionalnih manjina da budu birani na neke dužnosti izvršne vlasti. Kritizirao je stavove onih koji tvrde da su promjene Ustava uvjet bez kojega se ne može, navodeći da je Bosna i Hercegovina s takvim ustavom primljena u [[Vijeće Europe]] i da od tada nije niti jednom mijenjan, napominjući da, ako je u trenutku ulaska BiH u Vijeće Europe Ustav bio u skladu s dokumentima Vijeća Europe, "onda je valjda i danas". Zahtjeve za promjenom nazvao je "politički i pravno nepoštenima" zbog njihovog retroaktivnog karaktera, ali i neprincipijelnima, jer slične ustave imaju [[Ustav Cipra|Cipar]] i [[Ustav Belgije|Belgija]], koje su već članice Europske unije.<ref name=Kresic>[http://www.vecernji.ba/treba-pustiti-da-hrvati-biraju-clana-predsjednistva-bih-943541 Treba dopustiti da Hrvati biraju svog člana Predsjedništva BiH]. Večernji list, 8. lipnja 2014. Pristupljeno 3. prosinca 2014.</ref> Primjerice, Ustav Cipra navodi da predsjednik može biti samo [[Grci|Grk]].<ref>[http://www.presidency.gov.cy/presidency/presidency.nsf/all/1003AEDD83EED9C7C225756F0023C6AD/$file/CY_Constitution.pdf The Constitution of the Republic of Cyprus] (na engleskom). Predsjedništvo Republike Cipar. Pristupljeno 3. prosinca 2014.</ref> Milanović je naveo da uz takve uvjete, Bosna i Hercegovina nikada ne će biti članicom Europske unije, naglasivši da je daytonski Ustav zaustavio [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat u toj zemlji]]. Podržao je ulazak cijele regije u Europsku uniju, dajući Bosni i Hercegovini prioritet, "ne samo radi Hrvata u BiH, ali jako puno i zbog Hvata koji imaju putem hrvatskog i europsko državljanstvo".<ref name=Kresic/>
 
== Privatan život ==
244

uređivanja