Otok Clipperton: razlika između inačica

'''Otok Clipperton''', izvornog naziva "île de la Passion" (''Otok strasti''), je [[Francuska|francuski]] [[atol]] u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]], 1.280 [[kilometar]]a zapadno od obale [[Meksiko|Meksika]]. Otok je bio od [[1936.]]. pod upravom ''[[Établissements français d'Océanie]]'' (francuske uprave u Oceaniji), a od [[18. ožujka]] [[1986.]]. njime se upravlja iz [[Francuska Polinezija|Francuske Polinezije]]. Zbog velikog pomorskog značaja, otok je pod upravom premijera, kojeg predstavlja Visoki izaslanik Francuske Polinezije. On odlučuje o pristupanju otoku i davanju prava za vađenje [[ruda]]. Ovaj francuski posjed službeno nije dio ''[[Territoire d'outre-mer|TOM]]-a'' (prekomorskih zajednica).

Otok su otkrili [[2. travnja]] [[1711.]]. [[Francuzi]] [[Martin de Chassiron]] i [[Michel du Bocage]], zapovjednici [[fregata]] ''La Découverte'' i ''La Princesse''. Otok su nazvali ''île de la Passion'' (Otok strasti).

Ime Clipperton dolazi od imena [[Engleska|engleskog]] [[pirat]]a i prirodnjaka [[John Clipperton|Johna Clippertona]] (ili Clippingtona), za kojeg se vjeruje da je [[1704.]]. prošao kraj otoka ili se čak tamo iskrcao. Iako ne postoji nikakav dokaz o tome, povijesno je sačuvano ime Clipperton, a jedan od razloga bi mogao biti i [[Zakopano blago|legenda o zakopanom blagu]].

Francuska je [[17. studenog]] [[1858.]]. godine anektirala otok, zbog njegove velike strategijske važnosti. Na otoku je bila predviđena gradnja luke u kojoj bi se brodovi sakrili za vrijeme magle. Također, na najvišoj točki otoka trebao je biti izgrađen [[svjetionik]]. Ipak, otriće velike količine [[guano|guana]] na otoku je potaknulo obližnji [[Meksiko]] na okupaciju otoka [[1897]]. godine. Postoje također indicije da je otok od [[1895.]]. do [[1896.]]. bio pod okupacijom [[SAD]]-a. Zbog izbijanja [[Meksička revolucija|Meksičke revolucije]], brodovi koji su na otok dolazili dva puta godišnje, prestali u dolaziti. Godine [[1914.]]. meksička vlada je zaboravila garnizon vojnika sa ženama i djecom, koji su ostali na otoku od [[1906.]]. Svi stanovnici su pomrli od [[skorbut]]a i [[glad]]i, osim tri žene i osmero djece, koje je [[18. srpnja]] [[1917.]]. spasio američki brod ''Yorktown''. Ta je priča postala poznata po imenom "Zaboravljeni na Clippertonu".

Nakon sukoba između Francuske i Meksika, francuski suverenitet je vraćen [[31. siječnja]] [[1931.]]. godine, nakon [[arbitraža|arbitraže]] [[Međunarodni sud|Međunarodnog suda]] i [[Italija|talijanskog]] kralja [[Viktor Emanuel III.|Viktora Emanuela III.]]. Meksiko je priznao francuski suverenitet nad otokom tek [[1959.]] g. Godine [[1944.]]. otok su zauzele SAD, koje su tamo izgradile zračnu pistu. Nakon protesta francuskog ministra vanjskih poslova [[Georges Bidault|Georgesa Bidaulta]] u siječnju [[1945.]]. godine, SAD je Francuskoj vratio otok [[21. ožujka]] 1945. Od [[1966.]]. do [[1969.]]. godine na otoku su se vodila istraživanja "Missions Bougainville", kad je detaljno istažena hidrobiologija lagune i [[fauna]].

Meksičko-francuska ekspedicija "Surpaclip" je u studenom [[1997.]]. godine bila prva znanstvena ekspedicija na otoku nakon 27 godina, (prethodna je bila ona slavnog istraživača [[Jacques-Yves Cousteau|Cousteaua]]. To je, također, bio prvi put da su Meksikanci posjetili otok nakon drame od 1914. do 1917.

Godine [[2001.]] francuska misija "Passion 2001" pod vodstvom C. Jost iz CNRS-a uz pomoć [[Francuska ratna mornarica|Francuske mornarice]] napravila je niz istraživanja na otoku, uključujući popis flore i faune, izradu nove kartografije itd.

Od prosinca [[2004.]]. do ožujka [[2005.]]., istraživač [[Jean-Louis Étienne]] zajedno s ekipom znanstvenika je napravio popis životinja koje žive na otoku. Cilj istaživanja bilo je promatranje evolucije biosfere na ovom malom prostoru, praktički bez ljudskog utjecaja.

Izvorno otvorena na dva prolaza (jugoistočno i sjeveroistočno), [[laguna]] (7,2 km²) je zatvorena između [[1840.]]. i [[1858.]]. godine, vjerojatno zbog oluja. Izolacija vode u laguni od oceanske vode je izazvala smrt koralja i eutrofizaciju. Zbog isparavanja vode u laguni, ona je slanija i kiselkasta. Ovdje se nalazi više rupa dubljih od 20 metara, a najdublja ima 90 metara i naziva se "Rupa bez dna" (''Trou sans fond''). Visoka koncentracija podvodnog [[sumpor]]a je spriječila Cousteaua u detaljnijem istraživanju podmorja.

Međunarodna konvencija za pomorsko pravo iz [[1982.]]. godine dopušta Francuskoj gospodarenje morskim područjem od 435 612 km² oko otoka. Akademija prekomorskih znanosti [[1981.]]. godine preporuča gradnju ribolovne baze na otoku, otvaranje lagune i gradnju zračne piste. Godine [[1986.]]. otok je klasificiran kao "javni posjed države" (''domaine public de l'État'').

* U mnogim enciklopedijama piše da na otoku živi oko 50 stanovnika. To je podatak koji nije obnovljen od [[1917.]] g.