Inačica od 8. prosinca 2014. u 18:30 uredi Mostarac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 18.353 edits m parafraziranje Hrvatske enciklopedije, ispravak Zahumlje u Hum, u kasnijim razdobljima ← Starija izmjena		Inačica od 8. prosinca 2014. u 18:31 uredi ukloni ovu izmjenu Mostarac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 18.353 edits m →‎O upravljanju carstvom Novija izmjena →
Redak 15: Papa [[Ivan X.]] pisao je u dva navrata tokom 925. pisma hrvatskom kralju [[Tomislav]]u i [[Mihajlo Višević\|humskom knezu Mihajlu]] (lat. ''Michaeli excellentissimo duci Chulmorum''). Prvim pismom pozvao ih je na [[Splitski crkveni sabori\|crkveni sabor u Split]], a drugim ih savjetovao da svoju mladež uče latinskom, a ne barbarskom jeziku. Nešto kasnije, bizantski car [[Konstantin Porfirogenet]] (905. - 959.) napisao je, odnosno priredio svome sinu nasljedniku, djelo poučne naravi poznato pod nazivom [[O upravljanju carstvom]]. U njemu se nalaze podatci o Dalmaciji i narodima koji su je nastanjivali. Tu su sadržane i najstarije vijesti o Humu, gdje se to područje naziva Zahumljem.<ref name="HELZMK" /> Posebna poglavlja posvećena su: Zahumljanima, zatim [[Travunja\|Travunjanima]], [[Konavle\|Konavljanima]], [[Duklja]]nima i [[Neretvani\|Paganima, odnosno Neretvanima]], te njihovim zemljama. Porfirogenet posvećuje [[:s:O upravljanju carstvom/Gl. XXXIII. O Zahumljanima i zemlji u kojoj sada stanuju\|XXXIII. poglavlje Zahumljanima i zemlji u kojoj sada stanuju]], te spominje gradove: [[Blagaj (Mostar, BiH)\|Bunu]] (''Bona''), [[Ston]] (''Stagnon''), Hum (''Khloum''), Mokriskik, [[ošlje\|Josli]], Galumainik i Dobroskik, te [[Buna (rijeka)\|rijeku Bunu]]. Porfirogenet navodi Zahumljane kao dio vojske koja je sudjelovala na bizantskoj strani u franačko-bizantskom ratu 871. Zahumlje se prvotno prostiralo u slijevu lijevih pritoka [[Neretva\|Neretve]], a u doba najvećeg opsega obuhvaćalo je područje današnje Hercegovine i dio ~~jadranske~~ obale, od Pelješca do Cetine.<ref name="HELZMK" /> Stanovnike Huma jedino Porfirogenet označava kao Srbe. Ova sklavinija izlazi iz anonimnosti u vrijeme kneza [[Mihajlo Višević\|Mihajla Viševića]], kojeg izvori, uključujući [[O upravljanju carstvom]], spominju kao vladara Slavena ili Zahumljana. Pri tome je neobično važna careva vijest ο porijeklu vladajućeg roda jer ona, čini se, odgovara lokalnoj tradiciji prema kojoj su Mihajlovi preci potomci Litzika, koji su [[Bijela Hrvatska\|živjeli uz rijeku Vislu]]. Ova tradicija nema nikakve veze s Konstantinovom pričom ο seobi Srba, te je jasno da Zahumljani svoje porijeklo nisu izvodili iz srpskoga. Još i u 12. stoljeću nazivali su se jednostavno [[Slaveni]]ma.<ref>[[Neven Budak]], ''[[Prva stoljeća Hrvatske]]'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994., str. 43.</ref>

Humska zemlja: razlika između inačica