Meteorski pljusak: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m nepostojeća poveznica
Nadopunio Meteorski pljusak
Redak 1:
[[Datotekadatoteka:Leonidas sigloXIX.jpg|mini|300px|desno|[[Leonidi]] iz 1866., ilustracija.]]
 
[[datoteka:Liridi 1.jpg|mini|desno|300px|[[Liridi]] su meteorski roj kojemu je [[radijant]] u [[Lira (zviježđe)|zviježđu Liri]], a pojavljuje se oko 20. travnja.]]
'''Meteorski pljusak''' odnosno '''meteorska kiša''' je [[nebeska pojava]] pri kojoj se veliki broj [[meteor]]a može vidjeti u kratkom vremenskom periodu - tipično nekoliko sati do par dana. Ovi su meteori zapravo svemirske krhotine koje velikim brzinama udaraju u Zemljinu atmosferu, pri čemu se na nebu, na putanji meteora, pojavljuju svijetle trake. Većina je fragmenata manja od zrna pijeska, pa ih jako mali broj dospije do tla. Fragmenti koji su dovoljno veliki da prežive pad nazivaju se [[meteorit]]ima.
 
[[datoteka:Perseid_meteor_2007.jpg|mini|desno|300px|[[Perzeidi]], meteorski roj.]]
Meteorske su kiše vrlo rijetka pojava, zbiju se tek nekoliko puta unutar jednog stoljeća. Pojam meteorske kiše (pljuska) neki poistovjećuju s pojmom meteorskog potoka, što je pogrješno.
 
[[datoteka:Leonid Meteor.jpg|mini|desno|300px|[[Leonidi]] za vrijeme vrhunca pojave meteorskog pljuska 2009.]]
 
[[datoteka:Astronomy Amateur 3 V2.jpg|mini|desno|300px|[[Amaterska astronomija|Astronomi amateri]] motre noćno nebo za vrijeme [[meteorski pljusak|meteorskog pljuska]] (meteorske kiše) [[Perzeidi|Perzeida]].]]
 
[[datoteka:Looking Down on a Shooting Star.JPG|mini|desno|300px|Pogled s [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodne svemirske postaje]] na meteore koji prolaze kroz [[atmosfera|atmosferu]].]]
 
'''Meteorski pljusak''', '''meteorska kiša''' ili '''meteorski roj''' je pojava skupine [[meteor]]a iz jedne točke na nebu ([[radijant]]a). U obilnome meteorskom pljusku u jednom [[sat]]u pojavi se više desetaka ili stotina meteora. Pljusak traje od nekoliko sati do više dana. Meteorski pljuskovi potječu s putanja postojećih ili iščezlih [[komet]]a, najčešće se pojavljuju s periodom od jedne godine, na primjer [[Liridi]] (22. travnja), [[Perzeidi]] (11. ili 12. kolovoza), [[Andromedidi]] (14. studenoga), [[Leonidi]] (16. do 18. studenoga), [[Geminidi]] (13. prosinca) i drugi. <ref> '''meteor''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=68565] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> Ovi su meteori zapravo svemirske krhotine koje velikim [[brzina]]ma udaraju u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]], pri čemu se na nebu, na putanji meteora, pojavljuju svijetle trake. Većina je dijelova manja od zrna pijeska, pa ih jako mali broj dospije do tla. Ostatci koji su dovoljno veliki da prežive pad nazivaju se [[meteorit]]ima. Meteorske su kiše vrlo rijetka pojava, zbiju se tek nekoliko puta unutar jednog stoljeća. Pojam meteorske kiše (pljuska) neki poistovjećuju s pojmom [[meteorski potok|meteorskog potoka]], što je pogrješno.
 
== Što uzrokuje meteorske pljuskove ==
Kako se približavanjem kometa[[komet]]a [[Sunce|Suncu]] povećava [[temperatura]] na njegovoj površini, [[led]] se počinje topiti i topljenjem leda komet se počinje raspadati te se tom vrtnjom oko Sunca kometi mrve. Iza njega ostaje trag prašine i komadića stijena. Ako se kometova orbita[[putanja]] presiječe sa [[Zemljina putanja|Zemljinom]] i na Zemljinoj stazi ostavi prašine, [[Zemlja]] će svake godine ulijetati u taj oblak prašine. Zbog [[trenje|trenja]] zraka u [[atmosfera|atmosferi]], čestice prašine se [[gorenje|zapale]] i u atmosferi nakratko ostave sjajan trag - nastaje meteor. Visina na kojoj nastaju ti tragovi izgaranja je okood 40- do 80 km. Brzina kojom udaraju je oko 62 [[Metar u sekundi|km/s]] ([[Perzeidi]]), te je velika rijetkost da meteor dođe do tla.
 
Meteorski rojevi nastaju s ulaskom Zemlje u oblak sitnih krutih čestica. Promatrajući staze meteora, čini nam se, zbog perspektive, da izviru iz jednog područja neba; to je [[radijant]]. Meteorskih rojeva ima nekoliko desetaka i odlikuju se dobom godine kada se javljaju. Rojevi nastaju od [[komet]]a koji još postoje ili koji su već nestali. Čak je i za mnoge sporadičke meteore nađeno da stižu s kometskih staza. No to ne isključuje mogućnost da rojevi nastaju u području [[ekliptika|ekliptike]] i na neki drugi način. Kometi su praćeni oblakom praha koji je najveće [[gustoća|gustoće]] u blizini samog kometa; oblak praha protegnut stazom zvat ćemo [[Meteorski potok|meteorskim potokom]]. Na stazama starih kometa, a i kometa koji su nestali, prah je rasprostrt jednoliko. Do razlike u jačini pljuskova od godine do godine dolazi ako prah nije rasprostrt jednoliko uzduž potoka, jer Zemlja nije u prilici prijeći potok uvijek na mjestu istog zgušćenja. Potoke meteora poremećuje osim toga [[Newtonov zakon gravitacije|privlačna sila]] [[planet]]a. Pljusak traje po više dana. Među rojevima ima takvih koji su otkriveni danju, uz pomoć radiolokacije. Oni mogu prestavljati iste rojeve koji se u drugom dijelu godine jave noću. Jedan od dnevnih jesu '''β - tauridi''', a njemu odgovaraju noćni, '''tauridi'''. <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>
 
==Poznate meteorske kiše==
Najpoznatija meteorska kiša su [[Perzeidi]] ili Suze svetog Lovre. Vidljivi su u noći sa 12. na 13. kolovoza.
 
=== Radijant ===
Najpoznatija meteorska kiša su Perzeidi ili Suze svetog Lovre. Vidljivi su u noći sa 12. na 13. kolovoza.
{{Glavni|Radijant}}
 
'''Radijant''' (prema [[Latinski jezik|lat]]. ''radians'', [[genitiv]] ''radiantis'': koji zrači, sja) je točka na [[nebeska sfera|nebeskoj sferi]] iz koje se čini da se širi [[Meteorski pljusak|roj meteora]]. <ref> '''radijant''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51454] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
<!--
 
=== Liridi ===
== Meteor Showers Originate From Fixed Points in the Sky ==
{{Glavni|Liridi}}
Because meteor shower particles are all traveling in parallel paths, and at the same velocity, they will all appear to radiate from a single point in the sky to an observer below. This [[radiant (meteor shower)|radiant]] point is caused by the effect of [[Perspective (graphical)|perspective]], similar to railroad tracks converging at a single vanishing point on the horizon when viewed from the middle of the tracks. Meteor showers are almost always named after the constellation from which they appear to originate.
 
'''Liridi''' su [[Meteorski pljusak|meteorski roj]] kojemu je [[radijant]] u [[Lira (zviježđe)|zviježđu Liri]], pojavljuje se oko 20. travnja, a stiže s putanje [[Komet Thatcher|kometa Thatcher]]. Opaža se već 2 500 godina, a posebno je bio jak 15. pr. Kr. <ref> '''Liridi (Lyridi)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36744] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
==Famous Meteor Showers==
 
=== Perzeidi ===
The most visible meteor shower in most years are the [[Perseids]], which peak on August 12th of each year.
{{Glavni|Perzeidi}}
 
'''Perzeidi''' su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu [[Perzej (zviježđe)|Perzeju]], zapaža se od 25. srpnja do 20. kolovoza, s najvećom učestalošću 12. kolovoza kad se može pojaviti i 80 meteora na sat. Ti se meteori gibaju srednjom geocentričnom brzinom od 60 km/s. Potječe s putanje [[Komet Swift-Tuttle|kometa Swift-Tuttle]]. <ref> '''Perzeidi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47787] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> U narodu je poznat po nazivu Suze [[Sveti Lovro|svetog Lovre]].
==Extraterrestrial Meteor Showers ==
 
=== Andromedidi ===
{{Glavni|Andromedidi}}
 
'''Andromedidi''' ili '''Bielidi''' su meteorski roj kojemu je radijant u [[Andromeda (zviježđe)|zviježđu Andromedi]], pojavljuje se od 23. do 27. studenoga. Potječe s putanje [[Bielin komet|Bielina kometa]]. <ref> '''Andromedidi (Bielidi)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69008] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> Bielin komet (označen kao 3D/Biela) bio je s putanjom u blizini [[Zemljina putanja|Zemljine]]. Nije se ničim odlikovao do 1846., kada mu se [[Jezgra kometa|jezgra]] razdvojila. Razdvajanje je nastavljeno pa je 1852. viđen u dva dijela razmaknuta za 2 milijuna [[kilometar]]a. Nikad više poslije toga nije viđen, ali su se umjesto njega počeli od 1872. javljati meteorski pljuskovi. Tako je dokazano da [[meteorski pljusak|meteorski rojevi]] potječu od [[komet]]a i stižu njihovim stazama, uzduž kojih se raspršuju. Meteori Bielidi zapažaju se i danas, no u sve manjem broju.
 
=== Leonidi ===
{{Glavni|Leonidi}}
 
'''Leonidi''' su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu [[Lav (zviježđe)|Lavu]], pojavljuje se oko 17. studenoga. Ima maksimum, s posebno mnogo meteora, svake 33 godine, a potječe s putanje dugoperiodičnoga [[Komet Tempel-Tuttle|kometa Tempel-Tuttle]]. Najobilniji je pljusak bio 1833., s približno 35 000 meteora na [[sat]]. <ref> '''Leonidi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36062] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
=== Geminidi ===
{{Glavni|Geminidi}}
 
Geminidi su meteorski roj kojemu je radijant u zviježdu [[Blizanci (zviježđe)|Blizancima]], pojavljuje se u prvoj polovici prosinca. Potječe s putanje [[Planetoid Faeton|planetoida Faeton]] (3200 Phaethon). <ref> '''Geminidi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21564] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
=== Drakonidi ===
{{Glavni|Drakonidi}}
 
'''Drakonidi''' ili '''Giacobinidi''' su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu [[Zmaj (zviježđe)|Zmaju]], pojavljuje se oko 8. listopada. Potječe od rasprsnuta materijala [[Komet Giacobini-Zinner|kometa Giacobini-Zinner]]. <ref> '''Drakonidi (Giacobinidi)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16165] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
Any other solar system body with a reasonably transparent atmosphere can also have meteor showers. For instance, Mars is known to have meteor showers, although these are different from the ones seen on Earth because the different orbits of Mars and Earth intersect orbits of comets in different ways. On [[March 7]], [[2004]], the panoramic camera on [[Mars Exploration Rover]] ''[[Spirit (rover)|Spirit]]'' recorded a streak which is now believed to have been caused by a meteor from a Martian meteor shower associated with comet [[114P/Wiseman-Skiff]]. A strong display from this shower is expected on [[December 20]] [[2007]], although it is unlikely that ''Spirit'' or ''[[Opportunity (rover)|Opportunity]]'' will still be operational at that time to observe it.
-->
== Poveznice ==
*[[meteorski potok]]
Line 33 ⟶ 63:
*[[komet]]
*[[popis meteorskih pljuskova]]
 
<!--
== Izvori ==
**[[Quadrantids]]
{{Izvori}}
**[[Pi Puppids]]
**[[Eta Aquarids]]
**[[June Bootids]]
**[[South Delta Aquarids]]
**[[Perseids]]
**[[Giacobinids]]
**[[Southern Taurids]]
**[[Northern Taurids]]
**[[Orionids]]
**[[Leonids]]
**[[Geminids]]
**[[Ursids]]
*[[Radio meteor shower]]
*[[Zenith hourly rate]]
*[[Star Jelly]]
-->
 
== Vanjke poveznice ==