Grčko-turski rat (1919. – 1922.): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m lektura
Redak 80:
==== Zaposjedanje [[Izmir|Smirne]] od strane Grka, svibanj [[1919]]. ====
 
15. svibnja, [[1919]]., dvadeset tisuća grčkih vojnika iskrcalo se u [[Izmir]]u ( Smirni ) i preuzelo kontrolu nad gradom i okolicom, pod zaštitom [[grčka|grčke]], [[francuska|francuske]] i [[ujedinjeno kraljevstvo|britanske]] mornarice. Pravna osnova tog čina bio je član 7. Primirja iz Mudrosa, koji je dozvoljavao Saveznicima "zauzeće bilo koje strategijske pozicije ako bi to zahtjevala sigurnost Saveznika".
 
Grčke snage su u međuvremenu ušle i u istočnu [[Trakija|Trakiju]].
 
Grci u [[Izmir]]u ( Smirna ) i ostali kršćani, (većinom [[Armenci]], tvorili su manjinu po [[turski|turskim]] izvorima, a većinu po [[grčki|grčkim]]), dočekali su [[grčka|grčke]] vojnike kao oslobodioce. Nasuprot tome [[turci|tursko]] stanovništvo, u njima je vidjelo - zavojevače.
[[Grci|Grčko]] iskrcavanje prošlo je uz manje sporadične otpore, manjih neregularnih turskih vojnih grupa po periferiji. Većina regularne vojske dočekala je [[Grci|Grke]] u miru ili se povukla dublje u unutrašnjost.
 
Dok je turskoj vojcivojsci naređeno da ne puca, turski nacionalist - ''Hasan Tahsin'' ubio je [[Grčki|grčkog]] službenika, na to su grčki vojnici, otvorili vatru na turske vojnike i vladinu zgradu, oko 300 do 400 [[Turci|Turaka]] i oko 100 [[Grci|Grka]] poginulo je tog prvog dana.
Grčka uprava bila je ponižavajuća za muslimane, osobito kad se zahtjevalo skidanje [[fes|fesova]] (sa muških glava) i [[feredža]] sa ženskih lica, što su ortodoksni [[islam|islamski]] vjernici doživljavali kao tešku uvredu i teror nad sobom.