Milano: razlika između inačica

'''Milano''' ([[Talijanski jezik|talijanski]] izgovor: [[Međunarodna fonetska abeceda|[miˈla(ː)no]]], zapadno lombardijski: ''Milan'', [[Engleski jezik|engleski]] ''Milan'', [[Njemački jezik|njemački]] ''Mailand'') je grad u [[Italija|Italiji]], glavni grad regije [[Lombardija|Lombardije]] i milanske [[Talijanske pokrajine|Provincije]]. Grad naseljava oko 1,3 milijuna stanovnika, dok je gradsko područje peto najveće u [[Europska unija|Europskoj uniji]] s procjenjenim stanovništvom od 4,3 milijuna.<ref>[http://www.demographia.com/db-worldua.pdf Demographia: World Urban Areas]</ref> Metropolitansko područje Milana, daleko najveće u Italiji, prema procjeni [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD]]-a sadrži 7,4 milijuna stanovnika.<ref>{{citecitiranje webwww |url=http://213.253.134.43/oecd/pdfs/browseit/0406041E.PDF|format=PDF|titlenaslov=Competitive Cities in the Global Economy|authorautor=[[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD]]|accessdatepreuzeto=2009-04-30}}</ref> Grad je pod nazivom ''Mediolanum'' osnovao [[Kelti|keltski]] narod Insubri. 222 pr. Kr. osvajaju ga Rimljani, te je grad postao vrlo uspješan pod [[Rimsko Carstvo|Rimskim Imperijem]]. Kasnije su Milanom vladali obitelji [[Visconti]] i [[Sforza]], [[Španjolska|Španjolci]] u 16. stoljeću i [[Austrija]]nci u 18. stoljeću. Godine 1796. Milano je osvojio [[Napoleon Bonaparte]] i ustanovio ga 1805. glavnim gradom [[Kraljevstvo Italija (1805.-1814.)|Kraljevstva Italije]].<ref name="britannica.com">{{citecitiranje webwww|authorautor=Britannica Concise Encyclopedia |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/382069/Milan# |titlenaslov=Milan (Italy) - Britannica Online Encyclopedia |publisherizdavač=Britannica.com |datedan= |accessdatepreuzeto=2010-01-03}}</ref><ref name="World">{{citecitiranje webwww |url=http://www.worldtravelguide.net/city/82/city_guide/Europe/Milan.html |titlenaslov=Milan Travel Guide |publisherizdavač=www.worldtravelguide.net |accessdatepreuzeto=2010-01-04 }}</ref> U doba [[Romantizam|Romantizma]], Milano je bio važno kulturno središte Europe u kojem je djelovao niz umjetnika, skladatelja i značajnih književnih ličnosti. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], bio je teško pogođen savezničkim bombardiranjima, te je nakon njemačke okupacije 1943., postao središtem talijanskog otpora.<ref name="britannica.com"/> Unatoč tome, Milano je doživio poratni ekonomski napredak, koji je privukao brojne imigrante s juga Italije i inozemstva.<ref name="britannica.com"/>

Kao u međunarodnom i [[Kozmopolitizam|kozmopolitskom]] gradu, 13.9% stanovništva je iz inozemstva.<ref name="Official ISTAT estimates">[http://demo.istat.it/str2008/index.html Official ISTAT estimates]</ref> Milano, jedan je od najvećih europskih transportnih<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.sacred-destinations.com/italy/milan |titlenaslov=Milan, Italy - Milan Travel Guide |publisherizdavač=Sacred-destinations.com |datedan= |accessdatepreuzeto=2010-01-03}}</ref> i industrijskih centara, i jedan od najznačajnijih poslovnih i [[Financije|financijskih]] središta [[Europska unija|Europske unije]], s 26. najbogatijom gradskom ekonomijom prema kupovnoj moći,<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.citymayors.com/economics/usb-purchasing-power.html |titlenaslov=World's richest cities by purchasing power |publisherizdavač=City Mayors |datedan= |accessdatepreuzeto=2010-01-03}}</ref> i [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-om od 115 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]]. Metropolitansko područje Milana ima 4. najveći europski [[Bruto domaći proizvod|BDP]], s 241,2 milijarde

Milano je cijenjen kao svjetsko središte [[Moda|mode]] i [[dizajn]]a, s velikim globalnim utjecajem u trgovini, [[Industrija|industriji]], [[Glazba|glazbi]], [[sport]]u, [[književnost]]i, [[umjetnost]]i i [[Mediji|masovnim medijima]], što gradu nosi status [[w:en:Global city|"Alfa globalnog grada"]].<ref name="lboro.ac.uk">{{citecitiranje webwww|url=http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2008t.html |titlenaslov=GaWC - The World According to GaWC 2008 |publisherizdavač=Lboro.ac.uk |datedan=2009-06-03 |accessdatepreuzeto=2010-01-03}}</ref> Lombardijski metropolis posebno je poznat po svojim [[Moda|modnim]] kućama i trgovinama, kao u čuvenoj ulici Montenapoleone, i Galeriji Viktora Emanuela (''Galleria Vittorio Emanuele''), koja se smatra najstarijim trgovačkim centrom u svijetu. Grad posjeduje bogato [[Kultura|kulturno]] nasljeđe i jedinstveno kulinarstvo s brojnim čuvenim jelima, kao božićni kolač ''[[panettone]]'', i ''[[Rižoto|risotto]] alla Milanese''. Također, Milano je veoma poznat po glazbenoj, posebno opernoj, tradiciji, kao dom više značajnih skladatelja, ([[Giuseppe Verdi]]) i teatara (''[[Teatro alla Scala]]''). Milano je poznat i po nekoliko značajnih muzeja, sveučilišta, akademija, palača, crkava i biblioteka (Akademija [[Brera]] i Castello Sforzesco), i po dva slavna nogometna tima: [[A.C. Milan|Milan]] i [[Internazionale Milano F.C.|Inter]]. Sve navedeno Milano čini jednom od najpopularnijih turističkih destinacija u Europi, s preko 1,9 milijuna posjetitelja 2008.<ref name="euromonitor1">{{citecitiranje webwww|url=http://www.euromonitor.com/_Euromonitor_Internationals_Top_City_Destinations_Ranking |titlenaslov=Euromonitor Internationals Top City Destinations Ranking > Euromonitor archive |publisherizdavač=Euromonitor.com |datedan=2008-12-12 |accessdatepreuzeto=2010-01-03}}</ref> U Milanu je 1906. održana [[Svjetska izložba]], kojoj će grad ponovo biti domaćin 2015.<ref name="MilanTourist">{{citecitiranje webwww |url=http://www.milan.world-guides.com/ |titlenaslov=Milan Tourism and Tourist Information: Information about Milan Area, Italy |publisherizdavač=www.milan.world-guides.com |accessdatepreuzeto=2010-01-04 }}</ref>

''Emblemata'' (1584.) Andree Alciata, prema kojem je za vrijeme radova na podizanju prvih zidina grada iskopana upravo jedna od tih životinja, dok je etimologija naziva ''Mediolanum'', protumačena kao "polu-vuna",<ref>''medius'' + ''lanum''; "etimologija" Alciata je namjerno nategnuta..</ref> Osnivanje Milana pripisuje se dvama keltskim narodima, Biturizima i Eduima, koji su na svojim simbolima isticali ovna i divlju svinju, <ref>''Bituricis vervex, Heduis dat sucula signum.''</ref> te je radi toga "simbol grada vunena divlja svinja, životinja dvostrukog oblika, s oštrom dlakom i mekanom vunom".<ref>''Laniger huic signum sus est, animálque biforme, Acribus hinc setis, lanitio inde levi.''</ref> Kao svoj izvor, Alciato navodi presvetog i učenog [[Sveti Ambrozije|Ambrozija]].<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.emblems.arts.gla.ac.uk/french/emblem.php?id=FALc002 |titlenaslov=Alciato, '&#39;Emblemata'&#39;, Emblema II |publisherizdavač=Emblems.arts.gla.ac.uk |datedan= |accessdatepreuzeto=2009-03-13}}</ref>

[[Napoleon]] osvaja Lombardiju 1796. te je Milano proglašen glavnim gradom [[Cisalpinska Republika|Cisalpinske Republike]]. Kasnije je proglasio Milano glavnim gradom [[Kraljevstvo Italija (1805.-1814.)|Kraljevstva Italije]], dok je sam okrunjen u katedrali. Po završetku Napoleonove okupacije, [[Bečki kongres]] je 1815. Lombardiju, Milano i [[Veneto]] vratio Austriji .<ref>{{citecitiranje webwww | lastprezime= Bloy| firstime = Marjie| authorlinkautorlink =| coauthorskoautori =| titlenaslov = The Congress of Vienna, 1 November 1814 — 8 June 1815| workrad =| publisherizdavač = The Victorian Web| datedan = 30. Apriltravnja 2002.| url = http://www.victorianweb.org/history/forpol/vienna.html| doi =| accessdatepreuzeto = 2009-06-09}}</ref> U to doba, Milano je postao središtem lirske [[Opera|opere]], gdje je [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] napisao tri operna djela, dok je [[La Scala]] u samo nekoliko godina postala vodećim teatrom u svijetu,<ref>Mallach, Alan, [http://books.google.co.uk/books?id=foOntoqFSc0C&pg=RA1-PA165&dq=%22la+scala%22+opera++gambling&as_brr=3 ''The autumn of Italian opera''], University Press of New England, 2007, ISBN 1555536832</ref> s premijerama [[Vincenzo Bellini|Bellinija]], [[Gaetano Donizetti|Donizettija]], [[Gioachino Rossini|Rossinija]] i [[Giuseppe Verdi|Verdija]]. Ostala značajna kazališta 19. stoljeća bila su ''La Cannobiana'' i ''Teatro Carcano''.

18. ožujka, 1848. Milanezi su se pobunili protiv austrijske vlasti, za vrijeme takozvanih "[[Pet dana Milana]]" ([[Talijanski jezik|tal.]] ''Le Cinque Giornate''), te je feldmaršal [[Josef Radetzky|Radetzky]] bio prisiljen privremeno povući se iz grada. Ipak, nakon pobjede na talijanskim snagama kod Custoze 24. srpnja, Radetzky je ponovo uspostavio austrijsku kontrolu nad Milanom i sjevernom Italijom. Međutim, talijanski nacionalisti, predvođeni [[Kraljevina Sardinija|Kraljevinom Sardinijom]], pozivali su na izbacivanje Austrije u interesu [[Ujedinjenje Italije|talijanskog ujedinjenja]]. Sardinija i Francuska osnovali su savez i pobijedile Austriju u [[Bitka kod Solferina|bitci kod Solferina]] 1859.<ref name="Solferino"> {{citecitiranje webwww | titlenaslov = Solferino |authorautor=Graham J. Morris | url = http://www.battlefieldanomalies.com/solferino/08_the_battle.htm |accessdatepreuzeto= 2009-06-09 }}</ref>

(''Boom economico'') 1950-ih i 1960-ih veliki val unutrašnje imigracije, posebno s juga Italije, naselio se u Milanu te je 1971. stanovništvo dostiglo 1 723 000. Populacija Milana započela je opadati krajem 1970-ih. U posljednjih 30 godina skoro jedna trećina ukupnog gradskog stanovništva preselila se u vanjska područja grada s novim predgrađima i manjim gradovima koji su nikli oko samog Milana. U isto doba grad je počeo privlačiti povećani tijek strane imigracije, što je posebno istaknuto naglim proširenjem kineske četvrti, okruga u okolici ulica ''Paolo Sarpi, Via Bramante, Via Messina'' i ''Via Rosmini'', nastanjenog [[Kinezi|kineskim]] imigrantima iz [[Zhejiang]]a, danas jednoj od najpitoresktnijih gradskih četvrti. U Milanu također živi trećina svih Filipinaca u Italiji, njih oko 30 000 i u stalnom porastu,<ref>{{citecitiranje webwww | lastprezime=| firstime =| authorlinkautorlink =| coauthorskoautori =| titlenaslov = Backgrounder: Profile of Filipinos in Northern Italy| workrad =| publisherizdavač = Republic of the Philippines Office of the Press Secretary| monthmjesec = Februaryveljača | yeargodina = 2009.| url = http://www.ops.gov.ph/feb-visits2009/backgrounder.htm#Northern%20Italy| format =| doi =| accessdatepreuzeto = 2009-06-21}}</ref> s prosječnom stopom nataliteta od 1000 rođenih godišnje.<ref>{{citecitiranje webwww | lastprezime= Uy| firstime = Veronica| authorlinkautorlink =| coauthorskoautori =| titlenaslov = Filipinos populating Milan, as 3 are born there daily--exec| workrad =| publisherizdavač = INQUIRER.net| datedan = 29. Apriltravnja 2008.| url = http://globalnation.inquirer.net/news/breakingnews/view/20080429-133398/Filipinos-populating-Milan-as-3-are-born-there-daily--exec| format =| doi =| accessdatepreuzeto = 2009-06-21}}</ref> Ukupno, stanovništvo Milana posljednjih se godina naizgled stabiliziralo, te je od 2001. zabilježen samo neznatni porast populacije.

[[Mediteranska klima|mediteranske klime]] karakteristične za ostatak Italije.<ref name="NatGeo">{{citecitiranje webwww |url=http://travel.nationalgeographic.com/places/cities/city_milan.html |titlenaslov=Milan, Italy facts, Milan, Italy travel videos, flags, photos - National Geographic |publisherizdavač=travel.nationalgeographic.com |accessdatepreuzeto=2010-01-04 }}</ref>

Najveći i najznačajniji primjer [[Gotička arhitektura|gotičke arhitekture]] u Italiji milanska je katedrala, četvrta najveća katedrala u svijetu<ref name="nytimes frommer's">{{citecitiranje webwww |titlenaslov = Duomo |workrad = Frommer's |url = http://travel.nytimes.com/travel/guides/europe/italy/milan/25103/duomo/attraction-detail.html |accessdatepreuzeto = 2009-06-01 }}</ref> nakon

Unatoč činjenici da Milano raspolaže s vrlo malo zelenih površina u usporedbi s drugim gradovima iste veličine,<ref name="slideshare1">{{citecitiranje webwww|url=http://www.slideshare.net/mtmexperience/tourist-characteristics-and-the-perceived-image-of-milan |titlenaslov=Tourist Characteristics and the Perceived Image of Milan |publisherizdavač=Slideshare.net |datedan= |accessdatepreuzeto=2010-01-03}}</ref> grad se ponosi velikom raznolikošću parkova i vrtova. Prvi javni parkovi bili su otvoreni 1857. i 1862. kao rad arhitekta Giuseppea Balzaretta, smješteni u "okrugu zelenih parkova" u zoni Piazzale Oberdan (Porta Venezia), Corso Venezia, Via Palestro i Via Manin.<ref name="aboutmilan1">{{citecitiranje webwww|url=http://www.aboutmilan.com/gardens-and-parks-in-milan.html |titlenaslov=Gardens and Parks in Milan |publisherizdavač=Aboutmilan.com |datedan= |accessdatepreuzeto=2010-01-03}}</ref> Većinom su bili [[Neoklasicizam|neoklasičnog]] stila i predstavljali tradicionalne engleske parkove, sa velikim [[Botanika|botaničkim]] bogatstvom.<ref name="aboutmilan1"/> Najznačajni parkovi u Milanu su ''Parco Sempione'' (kraj dvorca ''Castello Sforzesco''), ''Parco Forlani, Giardini Pubblici, Giardino della Villa Comunale, Giardini della Guastalla'' i ''Parco Lambro''. ''Parco Sempione'' veliki je javni park, smješten između ''Castello Sforzesco'' i Slavoluka Mira (''Arco della Pace''), kraj trga Sempione. Izgradio ga je Emilio Alemagna i sadrži napoleonsku arenu, javni [[akvarij]]

(''Civico Acquario di Milano''), toranj, izložbeni centar, nekoliko jezera i biblioteku.<ref name="aboutmilan1"/> ''Parco Forlani'' s 235 hektara najveći je park u Milanu,<ref name="aboutmilan1"/>, sadrži brežuljak i jezero. ''Giardini Pubblici'' (javni vrtovi) među najstarijim je postojećim parkovima u Milanu, osnovan 29. studenog, 1783., i dovršen oko 1790.<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.storiadimilano.it/citta/Porta_Orientale/giardini.htm |titlenaslov=Storia di Milano ::: Giardini pubblici |publisherizdavač=Storiadimilano.it |datedan= |accessdatepreuzeto=2010-01-03}}</ref> [[Engleska|Englesko]]-neoklasičnog je stila, s jezerom, prirodoslovnim muzejem (''Museo Civico di Storia Naturale di Milano'') i neoklasičnom ''Villa Reale''. ''Giardini della Guastalla'' također jedan je od najstarijih parkova u Milanu, koji se većim dijelom sastoji od ukrašenog ribnjaka.

Prema procjeni iz travnja 2009. sam grad naseljava 1&nbsp;301&nbsp;394 stanovnika. Od najvećeg broja stanovnika, dosegnutog 1971., grad je izgubio skoro jednu trećinu populacije, većinom radi migracije u prigradska područja (''urban sprawl'') kao posljedica [[Deindustrijalizacija|deindustrijalizacije]] tijekom posljednja tri desetljeća. Gradsko područje Milana, koje se uglavnom poklapa sa administrativnom [[Talijanske pokrajine|provincijom]], peto je najveće u E.U. s procijenjenim stanovništvom od 4,3 milijuna. Rast mnogih predgrađa i satelitskih naselja u okolici grada od velikog ekonomskog ''booma'' 1950-ih i 1960-ih, definirao je opseg i strukturu metropolitanskog područja, te svakodnevno kretanje ljudi izaziva predodžbu da su socioekonomske veze proširile se daleko iza granica grada i provincije, na područje preko cijelog središnjeg dijela regije Lombardije, s ukupno 7,4 milijuna stanovnika.<ref>[http://www.oecdbookshop.org/oecd/get-it.asp?REF=0406051E.PDF&TYPE=browse OECD Territorial Review - Milan, Italy]</ref><ref>[http://urbact.eu/fileadmin/subsites/Metrogov/pdf/Milan_s2.pdf Competitiveness of Milan and its metropolitan area]</ref> Smatra se da je metropolitanska zona Milana dio urbanizacijskog koridora zapadne Europe nazvanog ''"Plava banana"'', europskog područja s najvećim stanovništvom i industrijskom gustoćom.<ref name="Gert">{{citecitiranje webwww | authorautor=Gert-Jan Hospers| yeargodina=2002.| titlenaslov=Beyond the Blue Banana? Structural Change in Europe's Geo-Economy | format=PDF | workrad=42nd EUROPEAN CONGRESS of the Regional Science Association Young Scientist Session - Submission for EPAINOS Award August 27-31, 2002 - Dortmund, Germany | url=http://www.ersa.org/ersaconfs/ersa02/cd-rom/papers/210.pdf | accessdatepreuzeto=2006-09-27}}</ref>

Milano, zajedno s [[New York]]om, [[Pariz]]om i [[London]]om, cijenen je kao jedna od svjetskih prijestolnica [[Moda|mode]].<ref name="languagemonitor.com">{{citecitiranje webwww|url=http://www.languagemonitor.com/popular-culture/fashion |titlenaslov=The Global Language Monitor » Fashion |publisherizdavač=Languagemonitor.com |datedan=2009-07-20 |accessdatepreuzeto=2010-01-03}}</ref> Većina glavnih talijanskih modnih marki, kao [[Valentino]], [[Gucci]], [[Versace]], [[Prada]], [[Armani]], [[Krizia]] i [[Dolce & Gabbana]], svoja sjedišta imaju u Milanu. Brojne međunarodne marke također imaju svoje trgovine u gradu, uključujući i glavnu trgovinu tvtrke Abercrombie & Fitch, koja je postala trgovačkom atrakcijom. U Milanu se dvaput godišnje održava, kao i u Parizu, Londonu, [[Tokyo|Tokiju]], New Yorku, [[Los Angeles]]u i Rimu, "tjedan mode", događaj na kojem se prikazuju najnovije kolekcije. Glavna je trgovačka četvrt "''quadrilatero della moda''"

''Pinacoteca di Brera'' i ulica ''Via Montenapoleone'', ali posjećuju se i naizgled manje poznate znamenitosti kao Bazilika Svetog Ambrozija, ''Navigli'' (plovni kanali u okolici grada) i Akademija Brera.<ref name="slideshare1"/> Grad raspolaže brojnim hotelima, uključujući i ultra-luksuzni ''Town House Galleria'', vodeći svjetski hotel sa [[Kategorizacija hotela|sedam zvjezdica]], prema službenom rangiranju certifikacijske tvrtke ''Société Générale de Surveillance'', i također dio organizacije ''The Leading Hotels of the World''.<ref>{{citecitiranje webwww |url=http://www.theage.com.au/travel/heaven-at-the-worlds-first-sevenstar-hotel-20090103-79de.html |titlenaslov=Heaven at Milan's Town House Galleria hotel |publisherizdavač=The Age |datedan=7. Januarysiječnja 2009. |accessdatepreuzeto=21. Januarysiječnja 2009.}}</ref> Prosječno trajanje boravka posjetitelja u Milanu je 3,43 dana, dok stranci ostaju duže vrijeme, njih 77% prosječno od 2 do 5 dana.<ref name="slideshare1"/> Od 75% gostiju koji odsjedaju u hotelima, 47% odsjeda u hotelima s 4 zvjezdice, dok hoteli s pet zvjezdica ili manje od 3 zvjezdice ugošćuju 11% i 15% gostiju.

Umjetnost u Milanu procvala je u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], te s obitelji Visconti kao glavnim mecenama, grad je postao značajan centar [[Gotika|gotike]] i [[Gotička arhitektura|gotičke arhitekture]].<ref name="aboutmilan.com">{{citecitiranje webwww|url=http://www.aboutmilan.com/art-and-culture-of-milan.html |titlenaslov=Art and Culture of Milan: from the past to the contemporary |publisherizdavač=Aboutmilan.com |datedan= |accessdatepreuzeto=2010-01-03}}</ref> Također, vladavina obitelji Sforza, između 14. i 15. stoljeća, bila je drugi period procvata umjetnosti i arhitekture. U to doba, ostvarena su neka od čuvenih renesanskih djela, kao [[Leonardo da Vinci|Leonardova]] [[Posljednja večera (Leonardo)|''Posljednja večera'']] i Codex Atlanticus. Osim Leonarda, u Milanu je djelovao i već spomenuti [[Donato Bramante|Bramante]], te je izgradio više sakralnih objekata.

Milano je značajno međunarodno središte industrijskog i modernog [[dizajn]]a, i cijenjen kao jedan od najutjecajnijih svjetskih gradova u tim sektorima.<ref name="wiley.com">{{citecitiranje webwww|url=http://www.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-0470026839.html |titlenaslov=Design City Milan |publisherizdavač=Wiley |datedan= |accessdatepreuzeto=2010-01-03}}</ref> Grad je posebno poznat po svojem visoko-kvalitetnom starom i modernom namještaju i industrijskim proizvodima. Sajam ''FieraMilano'', europski je najveći i jedan i svjetski najprestižnijih sajmova namještaja i dizajna.<ref name="wiley.com"/> Također, u Milanu se održavaju i druge manifestacije vezane uz dizajn i arhitekturu kao "''Fuori Salone''" i "''Salone del Mobile''".

1950-ih i 1960-ih, kao glavno industrijsko središte Italije i jedan od najnaprednijih i najdinamičnijih gradova kontinentalne europe, postao je, zajedno s [[Torino]]m, talijanska prijestolnica dizajna i arhitekture. Izgrađeni su neboderi kao toranj ''Pirelli'' i ''Torre Velasca'' te su između ostalih u gradu živjeli i radili dizajneri [[Bruno Munari]], [[Lucio Fontana]], Enrico Castellani i Piero Manzoni.<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.frieze.com/issue/article/milan_turin |titlenaslov=Frieze Magazine &#124; Archive &#124; Milan and Turin |publisherizdavač=Frieze.com |datedan= |accessdatepreuzeto=2010-01-03}}</ref>

Milano je važan nacionalni i međunarodni centar scenske umjetnosti, ponajviše [[Opera|opere]]. U Milanu djeluje operna kuća [[La Scala]], jedna od najprestižnijih u svijetu, <ref>{{citecitiranje webwww|lastprezime=Willey |firstime=David |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4430214.stm |titlenaslov=Europe &#124; La Scala faces uncertain future |publisherizdavač=BBC News |datedan=2005-11-12 |accessdatepreuzeto=2010-01-03}}</ref>

U Milanu djeluje nekoliko kulturnih institucija, muzeja i galerija, među kojima ima i međunarodno vrlo značajnih.<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.aboutmilan.com/museums-in-Milan.html |titlenaslov=Museums in Milan |publisherizdavač=Aboutmilan.com |datedan= |accessdatepreuzeto=2010-01-03}}</ref>

Stanovništvo Milana, kao i Italije općenito, velikom je većinom [[Rimokatolička Crkva|katoličko]], te je u gradu sjedište katoličke nadbiskupije Milana. Druge religije zastupljene u Milanu uključuju: [[pravoslavlje]],<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://maps.google.it/maps?hl=it&um=1&ie=UTF-8&q=chiesa+ortodossa+milano&fb=1&view=text&sa=X&oi=local_group&resnum=1&ct=more-results&cd=1 |titlenaslov=chiesa ortodossa milano - Google Maps |publisherizdavač=Maps.google.it |datedan= |accessdatepreuzeto=2009-03-13}}</ref> [[budizam]],<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.lankaramaya.com/ |titlenaslov=Lankarama Buddhist Temple - Milan,Italy |publisherizdavač=Lankaramaya.com |datedan= |accessdatepreuzeto=2009-03-13}}</ref> [[judaizam]],<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.mosaico-cem.it/ |titlenaslov=Jewish Community of Milan |publisherizdavač=Mosaico-cem.it |datedan= |accessdatepreuzeto=2009-03-13}}</ref> [[islam]]<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://orthodoxeurope.org/page/8/4.aspx |titlenaslov=Islam in Italy » Inter-Religious Dialogue » OrthodoxEurope.org |publisherizdavač=OrthodoxEurope.org<! |datedan=2002-12-04 |accessdatepreuzeto=2009-03-13}}</ref><ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.americanchronicle.com/articles/viewArticle.asp?articleID=7230 |titlenaslov=Milan: The Center for Radical Islam in Europe |publisherizdavač=American Chronicle |datedan= |accessdatepreuzeto=2009-03-13|archiveurlarhivurl=http://archive.is/jv9b|archivedatearhivdatum=2012-07-20}}</ref> i [[protestantizam]].<ref>{{citecitiranje webwww|authorautor=Cini |url=http://www.protestantiamilano.it/ |titlenaslov=Centro Culturale Protestante - Protestanti a Milano delle Chiese Battiste Metodiste Valdesi |languagejezik={{It icon}} |publisher=Protestantiamilano.it |date= |accessdate=2009-03-13}}</ref><ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.milanovaldese.it/ |titlenaslov=Chiesa Evangelica Valdese - Milano |publisherizdavač=Milanovaldese.it |datedan= |accessdatepreuzeto=2009-03-13}}</ref>

Druge bitne razlike tiču se [[Liturgijska glazba|liturgijske glazbe]]. [[Gregorijanski koral]] u Milanu i okolnim područjima se ne koristi, radi vlastitog [[ambrozijanski koral|ambrozijanskog korala]], starijeg od gregorijanskog i definitivno ustanovljenog [[Tridentski sabor|Tridentskim saborom]] (1545.-1563.).<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.newadvent.org/cathen/01389a.htm |titlenaslov=Catholic Encyclopedia: Ambrosian Chant |publisherizdavač=Newadvent.org |datedan=1907-03-01 |accessdatepreuzeto=2009-03-13}}</ref> Radi očuvanja te glazbe, razvijeni su jedinstveni ''schola cantorum'', koledž, i institut u suradnji s ''[[Pontificio Istituto Ambrosiano di Musica Sacra]]'' (PIAMS) u Rimu.<ref>http://www.unipiams.org/en/1.</ref>

novih studenata godišnje, ili 10% ukupnog broja studenata u Italiji),<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.comune.milano.it/portale/wps/portal/CDMHome|Milan |titlenaslov=official website |publisherizdavač=Comune.milano.it |datedan= |accessdatepreuzeto=2009-03-13}}</ref> s najvećim brojem diplomiranih i postdiplomskih studenata (34 000 i više od 5000) u Italiji.<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.esfr.org/media/esfr-congress-milano-2010.pdf |titlenaslov=European Society pieg.qxp |format=PDF |datedan= |accessdatepreuzeto=2009-07-08}}</ref>

*Tehničko sveučilište (''Politecnico di Milano''), osnovan 29. studenog 1863., najstarije je sveučilište u Milanu. Eminentni profesori uključivali su matematičara Francesca Brioschija (prvi direktor), Luigija Cremonu i Giulija Nattu (dobitnik [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] 1963). Broj studenata je oko 40 000, što ''Politecnico di Milano'' čin najvećim tehničkim sveučilištem u Italiji.<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.polimi.it/english/about_the_university/?id_nav=-2 |titlenaslov=Politecnico di Milano - POLInternational English - About the University |publisherizdavač=Polimi.it |datedan= |accessdatepreuzeto=2009-03-13}}</ref>

*Sveučilište u Milanu (''Università degli Studi di Milano, "Statale"'') osnovano 30 rujna 1923., državno je, i najveće sveučilište u regiji s oko 65&nbsp;000 studenata.<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.unimi.it/ENG/ |titlenaslov=The University of Milan - Welcome |publisherizdavač=Unimi.it |datedan= |accessdatepreuzeto=2009-03-13}}</ref>

*Sveučilište Milano-Bicocca (''Università degli Studi di Milano-Bicocca''), osnovano 10. lipnja 1998., najnovije je sveučilište u Milanu, namjenjen studentima sjeverne Italije, kao i rasterećenju povijesnog i pretijesnog Sveučilišta u Milanu. Pohađa ga oko 30 000 studenata.<ref>{{citecitiranje webwww|authorautor=PCAM |url=http://www.pcam-network.eu/milanobicocca.htm |titlenaslov=PCAM - University of Milano-Bicocca |publisherizdavač=Pcam-network.eu |datedan= |accessdatepreuzeto=2009-03-13}}</ref>

*Sveučilište Bocconi (''Università Commerciale Luigi Bocconi''), osnovan 1902., ''[[Wall Street Journal]]'' rangira među 20 najboljih poslovnih škola u svijetu. Privatno sveučilište specijalizirano za ekonomske, pravne i menadžerske znanosti.<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://mba.sdabocconi.it/home/main.php?id=12001&ym=2007-09 |titlenaslov=Conferenze, ospiti, news ed eventi legati agli MBA della SDA Bocconi &#124; MBA SDA Bocconi |publisherizdavač=Mba.sdabocconi.it |datedan= |accessdatepreuzeto=2009-03-13}}</ref> ''Forbes'' je Bocconi postavio na prvo mjesto u svijetu u specifičnoj kategoriji vrijednosti za novac.<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.oie.gatech.edu/sa/programs/show.html?id=bocc |titlenaslov=Gatech :: OIE :: GT Study Abroad Programs |publisherizdavač=Oie.gatech.edu |datedan=2006-04-07 |accessdatepreuzeto=2009-03-13}}</ref>

*[[Katoličko Sveučilište Svetog Srca]] (''Università Cattolica del Sacro Cuore''), kojega je osnovao 1921. Agostino Gemelli, trenutno je najveće [[Katoličanstvo|katolički]] sveučilište u svijetu sa skoro 42 000 studenata.<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.unicatt.it/inaugurazione/2003/pdf/D1Rettore.pdf |titlenaslov=Autore |format=PDF |datedan= |accessdatepreuzeto=2009-07-08}}</ref>

kulturnu baštinu]], strane jezike za biznis, ekonomiju, marketing i distribuciju. U dva kampusa u Milanu i Feltre, sveučilište pohađa skoro 10 000 studenata.<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.crui.it/marcopolo/eng/Libera%20Universit%C3%A0%20di%20Lingue%20e%20Comunicazione%20IULM_eng.htm |titlenaslov=Libera Università di Lingue e Comunicazione IULM |publisherizdavač=Crui.it |datedan= |accessdatepreuzeto=2009-03-13}}</ref>

*Sveučilište Zdravlje-Život Svetog Rafaela (''Vita-Salute San Raffaele University''), osnovan je kao rezultat istraživačkog odjela bolnice Svetog Rafaela (''Istituto Scientifico Universitario San Raffaele'' ili '' Ospedale San Raffaele'').<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.unisr.it/view.asp?id=2395 |titlenaslov=Vita-Salute San Raffaele University - Università Vita-Salute San Raffaele |publisherizdavač=Unisr.it |datedan= |accessdatepreuzeto=2009-03-13}}</ref>

*Nova Akademija Lijepih Umjetnosti (''Nuova Accademia di Belle Arti'', NABA), osnovana 1980., privatna je akademija posvećena visokom umjetničkom i glazbenom obrazovanju. Prva je privatna umjetnička akademija u Italiji koju je priznalo Ministarstvo obrazovanja. Pohađa ju preko 1000 studenata iz cijele Italije i 40 zemalja svijeta.<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.naba.it/home_page.php |titlenaslov=NABA Nuova Accademia di Belle Arti Milano |publisherizdavač=Naba.it |datedan= |accessdatepreuzeto=2009-03-13}}</ref>

*Milanski Konzervatorij Giuseppe Verdi (''Conservatorio di musica “Giuseppe Verdi” di Milano''), glazbeni je koledž ustanovljen kraljevskim dekretom 1807. S više od 1700 studentata, najveće je talijansko glazbeno sveučilište.<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.consmilano.it/erasmusEST.htm |titlenaslov=Conservatorio di musica "G.Verdi" di Milano |publisherizdavač=Consmilano.it |datedan= |accessdatepreuzeto=2009-03-13}}</ref>

Javnim prevozom upravlja ''Azienda Trasporti Milanesi'' (ATM), koja opslužuje grad i veći dio provincije. Veliki značaj imaju vozila na električni pogon. Mrežu [[Podzemna željeznica|podzemne željeznice]] čine 3 linije s ukupnom dužinom od 83 km. [[Tramvaj]]sku mrežu čine 19 linije, s ukupnom dužinom od 160 km.<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://world.nycsubway.org/eu/it/milan.html |titlenaslov=world.nycsubway.org/Europe/Italy/Milan (Urban Trams) |publisherizdavač=World.nycsubway.org |datedan=2003-12-08 |accessdatepreuzeto=2009-03-13}}</ref> 17 je gradskih linija i dvije međugradske: za Desio i Limbiate. Neki od tramvaja korišteni na linijama, posebno starija kola serije 1500, izrađena između 1928. i 1932. karakteristični su za Milano. Mreža [[trolejbus]]a omogućava efikasnu uslugu poprečnih linija. Također, kao dopuna navedenim uslugama, postoje i brojne [[autobus]]ne linije, razgranate posebno u periferijskim četvrtima.

Milano je bratimljen sa slijedećim gradovima:<ref name="Milan">{{citecitiranje webwww|url=http://www.comune.milano.it/portale/wps/portal/CDM?WCM_GLOBAL_CONTEXT=/wps/wcm/connect/ContentLibrary/In%20Comune/In%20Comune/Citt%20Gemellate|titlenaslov=''Milano - Città Gemellate''|publisherizdavač=[[copyright|©]] 2008 Municipality of Milan (Comune di Milano)|accessdatepreuzeto=2009-07-17}}</ref>

* {{ZD|U|UK}} [[Birmingham]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]<ref name="Birmingham">{{citecitiranje webwww |url=http://www.birmingham.gov.uk/twins |titlenaslov=Partner Cities |publisherizdavač=Birmingham City Council |accessdatepreuzeto=2009-07-17}}</ref>

* {{ZD|N|NJE}} [[Frankfurt]], [[Njemačka]] (od 1969.)<ref name="Milan"/><ref name="Frankfurt">{{citecitiranje webwww|url=http://www.frankfurt.de/sixcms/detail.php?id=502645|titlenaslov=''Frankfurt -Partner Cities''|publisherizdavač=[[copyright|©]] 2008 [http://www.frankfurt.de Stadt Frankfurt am Main]|accessdatepreuzeto=2008-12-05}}</ref>

* {{ZD|P|PAL}} [[Betlehem]], [[Palestinska samouprava]] (od 2000.)<ref name="Milan"/><ref name="BethlehemTwinning">{{citecitiranje webwww |url=http://www.bethlehem-city.org/Twining.php |titlenaslov=Bethlehem Municipality |publisherizdavač=www.bethlehem-city.org |accessdatepreuzeto=2009-10-10 }}</ref><ref name="PalestineTwinning">{{citecitiranje webwww|url = http://www.twinningwithpalestine.net/groupsinternational.html|titlenaslov=Twinning with Palestine|accessdatepreuzeto=2008-11-29|publisherizdavač= [[copyright|©]] 1998-2008 The Britain - Palestine Twinning Network}}''</ref><ref>[http://www.bethlehem-city.org/English/Twinning/index.php The City of Bethlehem has signed a twinning agreements with the following cities] Bethlehem Municipality.</ref>

* {{ZD|P|POLJ}} [[Krakov]], [[Poljska]] (od 2003.)<ref name="Kraków">{{citecitiranje webwww|url=http://www.krakow.pl/otwarty_na_swiat/?LANG=UK&MENU=l&TYPE=ART&ART_ID=16|titlenaslov=Kraków otwarty na świat|publisherizdavač=www.krakow.pl|accessdatepreuzeto=2009-07-19|lastprezime=|firstime=}}</ref>

* {{ZD|F|FRA}} [[Lyon]], [[Francuska]] (od 1967.)<ref name="Milan"/><ref name="Partner">{{citecitiranje webwww|url=http://www.lyon.fr/vdl/sections/en/villes_partenaires/villes_partenaires_2/?aIndex=1|titlenaslov=''Partner Cities of Lyon and Greater Lyon'' |publisherizdavač=[[copyright|©]] 2008 Mairie de Lyon|accessdatepreuzeto=2008-11-29}}</ref>

* {{ZD|A|AUS}} [[Melbourne]], [[Australija]] (od 2004.)<ref name="Milan"/><ref name="Melbourne">{{citecitiranje webwww|url=http://www.melbourne.vic.gov.au/info.cfm?top=161&pg=2979|titlenaslov=City of Melbourne&nbsp;— International relations&nbsp;— Sister cities|publisherizdavač=City of Melbourne|accessdatepreuzeto=2009-07-07}}</ref>

* {{ZD|R|RUS}} [[Sankt Peterburg]], [[Rusija]] (od 1961.)<ref name="Milan"/><ref>{{citecitiranje webwww |url=http://eng.gov.spb.ru/figures/ities |titlenaslov=Saint Petersburg in figures - International and Interregional Ties |publisherizdavač=Saint Petersburg City Government |accessdatepreuzeto=2008-10-23}}</ref>

* {{ZD|B|BRA}} [[São Paulo]], [[Brazil]] (od 1961.)<ref name="Milan"/><ref name="São Paulo">{{citecitiranje webwww |url=http://www.netlegis.com.br/indexRJ.jsp?arquivo=/detalhesNoticia.jsp&cod=41796 |titlenaslov=''São Paulo - Sister Cities Program'' |publisherizdavač=[[copyright|©]] 2005-2008 Fiscolegis - Todos os direitos reservados Editora de publicações periodicas - LTDA / [[copyright|©]] 2008 City of São Paulo |accessdatepreuzeto = 2008-12-09}}</ref>