|
Tako da i nije došlo do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], prva Jugoslavija ''bila je historijski osuđena na propast.''. <ref>Dušan Bilandžić "Historija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije" s. 27</ref>
Države i marionetske paradržave koje su nastale pod okriljem sila Osovine ([[NDH]], [[Nedićeva Srbija]]) su također nestale s povijesne scene i prije nego što je rat bio gotov.
== Izbori za Ustavotvornu skupštinu ==
Nastanak i sama povijest
Krajem studenoga [[1945.]], Ustavotvorna skupština (izabrana na izborima koje su saveznici priznali, ali koji su zadovoljavali minimalne kriterije slobodnih izbora) proglašava republiku i daje državi novo ime. Saveznici su tu odluku prihvatili i tako je formalno-pravno održan kontinuitet države, iako je naziv '''Nova Jugoslavija''' u općoj upotrebi. Bivši kralj [[Petar II. Karađorđević|Petar II.]] još je dugo godina u nekim krugovima "visokog društva" bio uvažavan kao "kralj Jugoslaviije" ali tu titulu nitko nije uvažavao. .
Iako je Srbija iz 1. Svjetskog rata izasla kao pobjednica rata odlukom Nikole Pašić sa adresom hrvatskih intelektualaca u kojoj je ekipi bio i sami Radić ugovor je bio sklopljen. Zapravo hrvatski Intel. su to tražili kad se počela javljati neukusna želja za Hrvatskom Dalmacijom, ustvari Talijani su željeli Zadar
koji je bio razvijen, možda i jedini dalmatinski razvijeni grad sa posjedom mora i centralizacijske uprave svoje županije. Kako bi hrvatska izbjegla još jedan raspad napokon sastavljenog svog oblika "ptice u letu"
Nasuprot tome, nema nikakvog kontinuiteta između Druge i tzv. Treće, tj. između [[SFRJ]] i [[SR Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], što je potvrdila [[Badinterova komisija]]. SFRJ je prestala postojati između 8. listopada 1991, kada su stupile na snagu odluke [[Republika Slovenija|Republike Slovenije]] i Hrvatske o razdruživanju, zatim jednakih odluka Makedonije i Bosne i Hercegovine, i dana njihovog primanja u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene narode]], čime je međunarodna zajednica priznala promjenu. Srbija i Crna Gora, nazivajući svoju državnu zajednicu imenom "Jugoslavija", pokušali su na međunarodnom planu dokazivati da predstavljaju produžetak ranije postojeće i međunarodno priznate države, pa da ne moraju posebno tražiti primanje u UN itd, ali taj pokušaj je bio uzaludan.
razmišljanje Hrv. Intel. se poklopilo da trebamo ujedinjenje ali ne sa Habsburškom monarhijom zbog čije je vlasti Hrvatski narod patio a i stvar se poklopila samim njenim raspadom poslije rata. S tim da je Srbija Hrvatska zemlja s kojom graniči ugovor zvan adresa je njoj poslan tj. donesen od strane Hrvatskih političara i intelektualaca. dolaskom ekipe političara sami Nikola Pašić nas je dočekao sa svojim ugovorom ,sa strahom da će nam Italija uzeti obalu ugovor je bio potpisan ali bio je i Radić koji je sa svojom rečenicom "ne srljajte kao guske u maglu" sprječavao potpisivanje ugovora. država je bila centralizacijska. Ipak povijest nam je slijedila kakva i je .Tek nakon 1 godinu počeli su izbori za stranku čiji bi sudionici tvorili Ustavotvornu skupštinu. U Hrvatskoj je najviše imala glasova stranka imena Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS), zatim je i Komunistička partija Jugoslavije(KPJ) imala jako puno glasova zauzevši 3. mjesto na izborima ali tadašnjoj vladi je uslijedio strah pa je ona postala ilegalna ,njeni sudionici su ipak ,promijenivši svoje ime, ostali u kontaktu pa su i nakon godina došli i do mjesta u Komunističkoj Inter-nacionali. Ipak mnogi članovi su bili uhićeni a malo njih je i preživjelo. I dalje je ostala želja za Dalmacijom a su sporazumom (Rimski sporazum) Talijani preuzeli Rijeku ,Lastovo ,Zadar ,Cres i Lošinj. U Narodnoj skupštini u Beogradu je ušla HRSS i nesporazumom tj. "provokacijom" šaljivoga smisla Stjepana Radića , Puniša Račić je pucao ,posljedice su bile ostavljene na Stjepanu Radiću , Basaričeku koji je bio teško ranjen i Grandži ranjenom u ruku . Scena se daleko u novinama prepričavala. ( Događaj 1928.). Radić je od posljedica atentata kasnije , i umro.
Uoči povijesti i stranka HRSS je morala izbaciti slovo r koje je označavalo republiku a Kraljevina SHS je bila monarhijskog političkog roda , pa je stranka nazvana HSS.
[[Datoteka:Ustav46.gif|150px|mini|Odluka o proglašenju Ustava iz 1946.]]
Na čelu HSS-a Radića je naslijedio dotadašnji podpredsjednik Vladko Maček.
Na Trećem zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije ([[AVNOJ]]) 29. studenog 1945. godine odbačena je monarhija i proglašena [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija]]. Novi je Ustav donijet 31. siječnja 1946. godine. Ustavom je priznato pet južnoslavenskih nacija (uz Slovence, Hrvate i Srbe priznati su kao nacije Makedonci i Crnogorci). Jugoslavija je uređena kao federacija šest republika: [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SR Crna Gora]], [[SR Hrvatska]], [[SR Makedonija]], [[SR Slovenija]] i [[SR Srbija]] s Autonomnom Pokrajinom [[SAP Vojvodina|Vojvodinom]] i Autonomnom Oblašću [[SAP Kosovo|Kosovom]] i Metohijom.
Tadašnja država je bila srpsko-nacionalna pa je i kralj Aleksandar počeo uvoditi Diktaturu ,naime poslije atentata država SHS je upala u tešku političku krizu , a u Hrvatskoj su počele izbijati i razne demonstracije, ustanci i žalbe na vladu. Posebno ugroženi političko-gospodarski čimbenik se uviđao na selima koja su bila ne-ekološka, prirodno demonstrirana zbog raznih neorganiziranih statusnih organizacija.
U Narodnoj skupštini tražili su rješenje članovi ali beznadno jer je tadašnji kralj Aleksandar pripremao svoj novi oblik vlasti uvodeći diktaturu koja se mogla očitavati samim time što je policija uhitila sve one koji su imali nešto protiv kralja ili države. Uvodeći diktaturu ,kralj je prvo smijenio Vidovdanski ustav (donesen kao 1. ustav SHS-a) i pregovarajući parlament sa svojom apsolutističkom vladavinom . Iako i politički ,gospodarski tako su i zarazne bolesti mučile SHS , bila je to tuberkuloza z koji su već 1985 doktori pronašli rješenje ali to je među velikim i mnogim dokazima da je monarhija SHS bila primitivna. Takva diktatura za koju su Maček i par političara mislili da je prolazna , zvala se je Šestomjesečna diktatura a Maček i ostali bili su u krivu.
Iako je država imala ustroj federacije, njome su vladali centralizirana Predsjednistvo SFRJ i [[Josip Broz Tito|Tito]]. Izvršena je [[nacionalizacija]] imovine, [[komasacija]] i [[arondacija]], a po uzoru na sovjetski model, i [[kolektivizacija]].
Kasnije , točnije 1929 (kada je kraljevina SHS bila preimenovana u Kraljevina Jugoslavija)Kraljevina Jugoslavija je bila podijeljena u 9 banovina ( Zetska , Primorska, Vardarska , Moravska , Drinska , Dunavska , Vrbaska , Savska i Dravska)tako pomiješanih s razlogom jer je cilj K. Jugoslavije i bio da se sve nacije (Hrvatska, Bosno-Hercegovačka, Srpska , Crnogorska, Bugarska i Slovenska ) stope jednu nazvanu Jugoslaveni (jugoslavenska).
Ipak, Tito nije prihvatio miješanje [[Staljin|Staljina]] u unutarnja pitanja Jugoslavije, te je 1948. nastupilo zahlađenje odnosa sa Sovjetskim Savezom (vidi [[Rezolucija Informbiroa]]), koje je potrajalo do Staljinove smrti. Staljinovi su simpatizeri u Jugoslaviji slani u logore (usp. [[Goli otok]]). <br>
Napokon je bio donesen i Novi Ustav po koje je K. Jugoslavija i dalje ostala centralistička , zapravo K. Jugoslavija je i dalje bila ista pa se to doba zove doba Prikrivene diktature,(opstala je sve do 2. Svjetskog rata).
Unatoč blokadi s istoka i vrlo izglednoj vojnoj invaziji od strane zemalja sovjetskog bloka, ustrajalo se u svojim pravima na Trst i Istru. Neuspjeli diplomatski pokušaji rješenja tog pitanja, kojim su zapadne zemlje nastojale dodijeliti to sporno područje Italiji, nisu ostavile tadašnje savezne vlasti u malodušju, niti su ih obeshrabrile u borbi za ta područja. Proglašena je opća mobilizacija, i vojska je poslana na zapadne međe, unatoč mogućoj invaziji s istoka (više vidi u članku [[Tršćanska kriza]]). <br>
Gospodarskih i društvenih prilika u 1930-ima i dalje nije bilo.
Sukob je izbjegnut dogovorom kojim je uspostavljen, kao privremeno rješenje, [[Slobodni Teritorij Trsta]] (vidi i [[Zona A]] i [[Zona B]]).
Naime u doba diktature HSS je postao i bio zabranjen, zbog ustanka je ubijen i Milan Šufflay , Svetozar Pribičević koji je 1929 bio uhićen pa kasnije 1931 pušten emigrirati u željenu državu zbog ionako osuđene nemogućnosti ustanaka na vladu zbog bolesti.
Tada ionako iscrpljen narod ,već obznanjen da ne smije ustati na vladu organizira 1. od strane Ante Pavelića teroristički pokret nazvan Ustaše (od gl. Ustati) ali premješten u Italiju gdje je po dogovorima Ante Pavelića i B. Mussolinija prodana Dalmacija .
Prema povijesti je uslijedio "izlet" kraja Aleksandra u Francusku , a novine su najavile točan putokaz pa kad su to Ustaše čule onda su uz pomoć WMRO-a ( Makedonske terorističke organizacije) izvršili atentat na kraja , ali i francuski ministar vanjskih poslova koji ga je trebao voditi u posjet zemljom.
Jugoslavija je jedan od osnivača [[Organizacija Ujedinjenih Naroda|Organizacije Ujedinjenih Naroda]]. Godine 1961., Jugoslavija je bila prvi domaćin [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]. Tvorci ovog pokreta bili su Tito, Nehru i Naser.
Nakon kraljeve smrti ,naslijedio ga je njegov sin Petar ali je bio maloljetan pa je po dogovoru srpskih političkih velikana bilo dogovoreno da će do Petrove punoljetnosti vladati namjesništvo od 3 osobe .
Bilo je dogovoreno , nakon još jednog ustanka Hrvata , da će cijela Savska,pola Primorske postati banovina za nacionalističke hrvate. Taj sporazum zove se sporazum Cvetković-Maček.
Novi je ustav donijet 1963. godine; država mijenja ime u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]].
Također je i HSS bio jedna od točaka sporazuma pa su se organizirali i dogovori između vlade i HSS-a pa je donesen i još jedan ustav- Ustav 1938.
Ali bilo je i protivnika Banovini hrvatskoj pa je zatraženo da svaki narod ima nešto poput banovine ali svog naroda , pa se opet pojavila i KPJ koja se također protivila Banskoj Hrvatskoj , u Kominterni su također vodili razgovor o K. Jugoslaviji pa je po njihovom miljenju stajalo da K. Jugoslaviju treba razbiti na nacionalne sovjetske komunističke države.
=== Ključna gospodarska i politička pitanja ===
[[Radničko samoupravljanje]] u gospodarskom sustavu uvedeno je [[1950.]]<ref>[http://openlibrary.org/works/OL4852718W/Samoupravljanje_i_drus%CC%8Ctveno-ekonomski_razvitak_Jugoslavije_1950-1970._Statistic%CC%8Cki_podaci Open Library] Samoupravljanje i društveno-ekonomski razvitak Jugoslavije 1950-1970. Statistički podaci, Savezni zavod za statistiku, Beograd, 1971. </ref><ref>[http://openlibrary.org/works/OL4150855W/Samoupravljanje_1950-1974 Open Library] Dušan Bilandžić: Samoupravljanje 1950-1974, serija Biblioteka Samoupravljanje u praksi, kolo 1, knj. 3, Globus, Zagreb, 1974. </ref><ref> Samoupravljanje i društveno-ekonomski razvitak Jugoslavije 1950-1970, Savezni zavod za statistiku, Beograd, 1971.</ref><ref>[http://virgobeta.lib.virginia.edu/catalog/u64650 Knjižnica sveučilišta Virginia] (pr. Blagoje Bošković, David Bašić) Samoupravljanje u Jugoslaviji 1950-1980. dokumenti razvoja, Privredni pregled, Beograd, 1980. </ref> (Zakon o radničkom samoupravljanju, t.j. Zakon o upravljanju privrednim poduzećima i višim privrednim udruženjima ). Prvi [[radnički savjet]] je bio uspostavljen u [[29. prosinca]] [[1949.]] (v. plaketu) u tvornici cementa Prvoborac u [[Solin]]u.
[[Datoteka:Gospodarska-podru%C4%8Dja-Jugoslavije-03.png|mini|200px|desno|Gospodarska područja Jugoslavije 1960-tih.]]
== Zahtjevi za promjenama u sustavu ==
=== Albanski zahtjevi ===
Albanci na Kosovu su zahtijevali svoju republiku. Međutim, budući po ustavu SFRJ građani albanske nacionalnosti nisu bili konstitutivni narod u SFRJ, taj zahtjev nije mogao biti ispunjen.
Albanski nemiri u socijalističkoj Jugoslaviji su bili u dva navrata: zimi [[1968.]] u [[Tetovo|Tetovu]] ("demonstracije albanskih nacionalista") i [[1981.]], diljem Kosova, s Prištinom kao jezgrom. Treći, nešto manji, ali inozemno medijski dosta pokriveni val nemira, je izbio nakon Miloševićeva dolaska na vlast; tada je savezna vlada poslala posebne milicijske snage na Kosovo, a uvedene su i posebne mjere (zabrana okupljanja).
=== Hrvatski zahtjevi ===
1971. godine je došlo do [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] - masovni pokret.
=== Srpski zahtjevi ===
Liberalna struja političara u Srbiji.
=== Promjene koje su ishođene ===
Donesen je novi ustav 1974. godine. Omogućeno je jačanje samostalnosti republika i pokrajina. Autonomne Pokrajine Kosovo i Vojvodina su dobile status jednak u mnogim stvarima s ostalim republikama, ali su bile i dalje pod krovom SR Srbije. Osim toga jedna od najvažnijih odluka je bila ta što je napravljen balans 6 republika i 6 naroda, od tada i Muslimana, koji su bili samostalan konstitutivan jugoslavenski (od 1993.godine pod imenom kao Muslimani-Bošnjaci, zatim kao Bošnjaci).
Jugoslavija je trajala od 1. prosinca 1918. do 29. studenog 1991., kad je Badinterova komisija odlučila da je "proces razgradnje SFRJ završen te da SFRJ više ne postoji". Tome je slijedio međunarodno-pravni interregnum, dok sredinom siječnja 1992. niz ključnih država u svijetu nije priznalo samostalnost Hrvatske i Slovenije. Od bitnog značaja bio je zaključak [[Badinterova komisija|Badinterove komisije]] da republike po Ustavu SFRJ od 1974. imaju pravo na samoopredjeljenje do samootcjepljenja, te da se nije radilo o "otcjepljenju", nego o "razdruživanju": Slovenci i Hrvati udružili su se u istu državu sa Srbima 1918., a sada su iskoristili svoje pravo za razdružiti se. Zbog toga Srbija i Crna Gora (koje za svoj državni savez 1993-2003. uzimaju naziv [[Srbija i Crna Gora|Savezna republika Jugoslavija]], samozvana '''Treća Jugoslavija''') nisu bili međunarodno priznati kao nasljednik Druge Jugoslavije, nego su morali posebno tražiti priznanje i primanje u [[UN]].
== Izvori ==
{{izvori}}
== Literatura ==
* [[Hrvoje Matković]] "Povijest Jugoslavije" ISBN 953-6308-12-6
* [[Dragutin Pavličević]] "Povijest Hrvatske" ISBN 978-953-6308-71-2
[[Kategorija:Povijest druge Jugoslavije]]
| 